Hodočašće hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata "Damir Tomljanović – Gavran" - Krivi Put - Udbina
05.09.2010. godine
Hrvatski branitelji hodočasnici 05. rujna hodali su drugu dionicu hodočašća od Krivog Puta do Crkve Hrvatskih Mučenika u Udbini, s ciljem odavanja počasti svim poginulim braniteljima u Domovinskom ratu.
Druga dionica od Ažić Lokve do Prizne, posvećena je svim poginulim pripadnicima 2 GBR "Gromovi". Tijekom Domovinskog rata 2 GBR imala je 201 poginulog pripadnika, te 7 nestalih pripadnika, dok je 1200 „"Gromova" ranjeno u Domovinskom ratu. Kroz II. GBR prošlo je oko 9000 "Gromova". Iz Petrinje je stiglo 7 pripadnika "Gromova" koji su zajedno sa braniteljima hodočasnicima u ime svih pripadnika "Gromova" hodali dionicu u sjećanje na sve poginule "Gromove".
06.09.2010. godine
Treći dan hodočašća hrvatskih branitelja sa ciljem odavanja počasti svim poginulim braniteljima u Domovinskom ratu , nastavljeno je iz Prizne a završava u Lukovom Šugarju.
Dionicu smo posvetili svim poginulim pripadnicima 4 GBR „"Pauci" kojih je u Domovinskom ratu poginulo 194, a 5 pripadnika se još uvijek vodi nestalima.
07.09.2010. godine
Današnja dionica koja je započela u Lukovom Šugarju a završava u Starigradu, hodočasnici su posvetili svim poginulim pripadnicima 7 GBR.
Predsjednik udruge PSG SOD "Damir Tomljanović – Gavran"
Željko Turić
Dana 04.09.2010. završena je prva dionica hodočašća KRIVI PUT-AŽIĆ LOKVA, duljine 33,9 km kojoj su nositelji Udruga ratnih veterana 1. gardijske brigade "Tigrovi".
Tekst i photo: Dinko Sučić
Kako je i najavljeno hrvatski branitelji – hodočasnici započeli su hodočašće povodom Dana hrvatskih mučenika sa ciljem odavanja počasti svim poginulim braniteljima u Domovinskom ratu.Prva dionica posvećena je svim poginulim pripadnicima 1. GBR tijekom Domovinskog rata. Ime "Tigrova" gradilo je desetak tisuća pripadnika. U vojarni "Croatia" u Zagrebu podignut je spomenik u spomen na 363 poginula pripadnika, sudbina 8 nestalih pripadnika je još uvijek nepoznata, 201 "Tigar" prošao je torture neprijateljskih logora, a u izravnim borbama ranjeno je 1 711 pripadnika "Tigrova".Ujutro u 08.00 sati hodočašće je započeto polaganjem vijenaca i paljenjem svijeće na posljednjem počivalištu Heroja Domovinskog rata Damira Tomljanovića – Gavrana u Krivom Putu, nakon čega su hodočasnici upalili svijeću ispred središnjeg križa i za ostale poginule branitelje Krivog Puta.U 11.00 sati po dolasku u Grad Senj hodočasnici su se uputili na gradsko groblje, gdje su uz nazočnost predstavnika Grada Senja upalili svijeću za sve poginule branitelje u Domovinskom ratu sa područja Grada Senja.
Nakon odavanja počasti poginulim braniteljima zajedno sa predstavnicima Grada Senja, hodočasnici su prošli centrom Grada Senja, gdje su se zaustavili na zajedničkom druženju sa mještanima Grada Senja. Nakon druženja sa mještanima hodočasnici su obišli tvrđavu "Nehaj" kojom prilikom su od strane domaćina tj. Grada Senja počašćeni ručkom.
05.09.2010. godine počinje druga dionica hodočašća koja je posvećena svim poginulim pripadnicima II. Gardijske brigade.
Predsjednik Udruge
U svrhu očuvanja vrijednosti domovinskog rata gospođa Biljana Barković iz Vukovara napisala je pjesmu "Knin - grad je ponositi".![]()
Pjesmu pjeva Zoran Goman iz Vinkovaca.
Gospođa Biljana o pjesmi kaže:
Pjesma je domoljubnog karaktera i progovara o herojskim danima "Oluje" i ponosnim imenima koji su obilježili herojsku povjest Hrvatskog naroda i kraljevskog grada Knina, pa smatramo da su ti isti heroji zaslužili dobiti svoju pjesmu (tzv. himnu) kao i video - spot koji bi vjerodostojno popratio njene stihove, te bi na takav način i grad i branitelji zauvijek bili opjevani.
Pjesmu možete poslušati na našj web stranici, player na desnoj strani.
|
Crkvu hrvatskih mučenika u Udbini će 11. rujna u 11 sati blagosloviti nadbiskup vrhbosanski Vinko kardinal Puljić. Odlukom Glavnog odbora za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, proslava Dana hrvatskih mučenika održava se svake godine prve subote iza Male Gospe. Ove godine je to 11. rujna kada će ujedno biti i blagoslov novoizgrađene Crkve hrvatskih mučenika. Misno slavlje u 11 sati na prostoru ispred crkve predvodit će uzoriti kardinal vrhbosanski Vinko Puljić s ostalim hrvatskim biskupima. Prihvat hodočasnika toga dana je već od osam sati ujutro, a u 9 sati je zajednički križni put koji kreće iz Podudbine.
Ovih je dana iz tiska izišao Vodič za proslavu na Udbini 2010. U ovoj knjižici od kojih tridesetak stranica, nalazi se križni put koji će se moliti od Podudbine 11. rujna 2010. s početkom u 9 sati do Crkve. Križni put je napisao Željko Mačić iz Saborskog. Tu su također i ostale obavijesti o proslavi Dana hrvatskih mučenika, kao: poziv biskupa HBK na proslavu, riječ biskupa domaćina mons. dr. Mile Bogovića, tijek misnog slavlja, sržni podaci o Krbavskoj bitki 1493. kao i popis članova različitih odbora za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika. Vodič je uredio fra Draženko Tomić. Tiskan je u ogulinskoj OG-grafici u nakladi od 3000 komada i besplatno će se dijeliti na Udbini 11. rujna. Izvor: www.hrsvijet.net, Utorak, 24 Kolovoz 2010 13:37Organizacija autobusa hodočašća iz Zagreba
U razgovoru za DalmacijaNEWS Petar Malbaša progovara o tome, o ratnim danima i Oluji, o svom odnosu s generalom Antom Gotovinom, te iskustvima s njegovim odvjetnicima Lukom Mišetićem i Marinom Ivanovićevim. Naime, povodom Dana pobjede i hrvatskih branitelja u prepunim Alkarskim dvorima u utorak navečer, 3. kolovoza, prikazana je pretpremijera dokumentarnog filma HTV-ovog ratnog snimatelja iz Sinja Petra Malbaše pod nazivom: "15 godina od Oluje - 5 godina od Sinja do Knina". Dva dana kasnije, na sam praznik u večernjem terminu u 20 sati i 10 minuta, film je prikazan i na HTV-u. Reakcije – odlične, i gledatelja, i novinara, i filmskih kritičara.
Povodom 20-godišnjice 2010. izbijanja balvan revolucije u Kninu, objavljeni su članci u našim tiskanim i elektroničkim medijima o izbijanju i razvoju tog događaja uključivo i proglašavanja RS Krajine. Međutim, začuđuje da se ne spominje činjenica da je pobuna u Kninu nastala u režiji srpske lobistice u Američkom kongresu Lady H. Delich-Bentley. Njeno djelovanje je zaustavljeno 2002. na izborima 108. Američkog Kongresa, zaslugom članova hrvatske dijaspore i prof.dr. H. Kačića, ranije predsjednika Odbora za vanjsku politiku Sabora. Aktivnost Ledich-Bentley je profesor Kačić opisivao više puta u intervjuima (Hrvatski radio, dnevni tisak, elektronički portali i dr.), svjedočenjem prema osobnom susretu s tom američkom kongresmenkom, a i u svojoj knjizi pod naslovom U službi domovine, Croatia Rediviva, tiskanoj u dva izdanja (Matica hrvatska 2003. i 2006.). Začuđuje da je korištenje tih dokumentiranih informacija izostalo. O njenom djelovanju, pred početak Domovinskog rata, Kačić piše u poglavlju „Kriza na Kosovu i kninski balvani", str 67-69 . Lady Delich-Bentley je bila na čelu srpskog lobija u Američkom kongresu i u svom je djelovanju uporno izražavala postojano i oštro protivljenje hrvatskom narodu. Godine 2006. imala sam čast prisustvovati susretu s gospodinom dr.sc. Vladom Markovcem, jednim od uglednih članova hrvatske dijaspore u SAD-u, koji nam je opisao njihov angažman u suprotstavljanju ponovnom reizboru srpske lobistice Delich-Bentley u Američki kongres, služeći se tekstom iz Kačićeve knjige, kao letkom. Prikazujem dio tog opisa: „ ... U studenom 2002. g. su u Americi bili izbori zastupnika 108. američkog Kongresa. Američki Hrvati su pratili razvoj kampanje u državi Maryland, gdje su se natjecali demokrat Duch Ruppersberger i republikanka Helen Delich-Bentley. Američki Hrvati su tada organizirali prosvjede, na temelju dotadašnjih akcija gospođe Delich protiv osamostaljenja Hrvatske, i njenog tada već poznatog, iniciranja «Balvanske revolucije» u Kninu.
U logorima smo bili izloženi neljudskoj torturi, ali izašli smo iz logora uzdignuta čela jer smo zarobljeni i mučeni zato što smo branili svoje i suprotstavili se tada jednoj od najvećih europskih vojnih sila - rekao je Danijel Rehak - U logorima smo bili izloženi neljudskoj torturi, ali izašli smo iz logora uzdignuta čela jer smo zarobljeni i mučeni zato što smo branili svoje i suprotstavili se tada jednoj od najvećih europskih vojnih sila - rekao je Danijel Rehak, predsjednik HDLSKL-a dodajući da je u Srbiji bilo 70-tak logora, 300 logoraša je od torture umrlo, sto ih je ubijeno na putu do logora i ukupno je kroz logore prošlo oko 30.000 ljudi "ali do danas nitko nije zbog tog zločina optužen ni osuđen". Nevenka Benić, izaslanica premijerke Jadranke Kosor i Ministartva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti podsjetila je da je nakon ratnih djelovanja razmjenjeno ukupno 7.666 zarobljenika iz 64 srpska logora, za 804 osobe nije utvrđeno u kojim su logorima bili zatočeni, među logorašima je bilo 932 žene i 219 mlađih od 18 godina, a Hrvatska još traži 1.024 osoba koje se vode kao nestale.
RATNI ZLOČIN Tužiteljstvo potvrdilo postojanje snimaka egzekucije hrvatskih civila 1991. na kojima se vidi i Arkan. Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije potvrdilo je da je dobilo informaciju od osobe koja tvrdi da posjeduje videosnimke na kojima se vidi kako Arkanovi "dobrovoljci" strijeljaju civile u Hrvatskoj
Prema neslužbenim informacijama, nekada visoko pozicionirani državni dužnosnik pokušao je trgovati s Tužiteljstvom za ratne zločine videokasetama na kojima su snimljene egzekucije civila na ratištu u Hrvatskoj 1991. godine, "a na jednoj snimci se navodno vidi kako postrojba Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana, protiv kojega je bila podignuta haaška optužnica za ratne zločine, strijelja hrvatskog civila, a Arkan sve to promatra s odobravanjem", piše B92. Zamjenik tužitelja za ratne zločine Bruno Vekarić potvrdio je za B92 da je Tužiteljstvo dobilo informaciju kako te videosnimke postoje, ali da ih nisu imali priliku vidjeti. Potvrdio je da je jedna osoba stupila u kontakt s Tužiteljstvom.
|
|||||
- Hrvatske svjetske igre, jedinstveni pothvat iseljene Hrvatske!
- Glas Koncila: HDZ i SDP vode komunisti, osnujmo novu stranku!
- Konjanički maraton u čast "Oluje"
- POSLIJE OLUJE Ratne fotografije Vladimira Ivanova
- Za spomenik "Oluji" prikupljeno 516 477 kuna
- Traženje isprike je cinizam najgore vrste
- Dan pobjede
- Poziv - 15. obljetnica Senadu Županu
- Hodnja koja vraća sjećanja
- REPORTAŽA SA IZLETA NA VELEBIT
- Zamolba za pomoć
- Priopćenje udruge ratnih veterana 1. gbr '' TIGROVI''
- PONUDA ČLANOVIMA UDRUGE
- POZIVNICA
- Otvoreno pismo
- BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC
- 16. obljetnica smrti Damira Tomljanovića - Gavrana









































