Text Size
Dobro došli, danas je:
bannerHHBDR2014NVR 520
ObavijestiVEČER SJEĆANJA NA ZVONKA BUŠIĆA - TAIKA >> Zadar, 01.09.2014.

article thumbnail

UDRUGA "ŽENE U DOMOVINSKOM RATU - ZADAR",
GRADSKA KNJIŽNICA ZADAR I PRIJATELJI PRIREĐUJU VEČER SJEĆANJA NA ZVONKA BUŠIĆA - TAIKA Ponedjeljak,  [ ... ]


NovostiENES KIŠEVIĆ: MOJE DRAGO SRCE

article thumbnail

Pročitavši knjigu Moje drago serce - i zacijelo nadahnut njezinim sadržajem - poznati hrvatski pjesnik i član Bratovštine, Enes Kišević, napisa [ ... ]


NovostiPomoćnik ministra branitelja Ivan Grujić na mjestu masovne grobnice u Zrinu

article thumbnail

Na traženje Sisačke biskupije i Zaklade za gradnju crkve Našašća sv. Križa u Zrinu, pomoćnik ministra branitelja g. Ivan Grujić u pratnji nač [ ... ]


ObavijestiProglas biskupa Mile Bogovića uz Dan hrvatskih mučenika

Vjerujemo da se izgrađujući ispravan odnos prema žrtvama postavljaju zdravi temelji za svako društvo, ističe biskup u proglasu - Svečano misno s [ ... ]


ObavijestiHODOČAŠĆE HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA 2014. - NEDILJKO VEGAR - ROD (Vrpile-Udbina, 29. kolovoza 2014.)

article thumbnail

  Već tradicionalno, hrvatski branitelji hodočaste u Udbinu povodom Dana hrvatskih mučenika. Ove godine za polazište našeg hodočašća oda [ ... ]


ObavijestiIMENOVANJE ULICE HRVATSKOG DOMOLJUBA I VITEZA ZVONKA BUŠIĆA - TAIKA >>Posedarje, 30. kolovoza 2014. u 18:00 sati

article thumbnail

  P O Z I V N I C A   Poštovani/a, pozivamo Vas da svojom nazočnošću uveličate imenovanje ulice velikog domoljuba i hrvatskog v [ ... ]


NovostiW.W. Safar: SUTRA JE NOVI DAN

article thumbnail


Jedna studenska udruga poslala mi video s dnevnikom 3 HTV (17.08.2014) poručujući da moram vidjeti i čuti partijsku predstavu u režiji urednika  [ ... ]


ObavijestiSTOŽER: Odluka Ustavnog suda RH je politička - SOHV-izvješće-medijska-140814

article thumbnail

  Ur. Broj: 46/2014
U Vukovaru, 14.kolovoza 2014. SVIMA
Odluka Ustavnog suda je politička.
Samo narod je suveren. To ćemo dokazati.
Ustavni [ ... ]


ObavijestiIvo Krolo - pomoć hrvatskom dragovoljcu

Poštovani hrvatski branitelji,   Naš suborac, odlikovani dragovoljac i veteran Domovinskog rata Ivo Krolo teško je obolio od smrtonosne bole [ ... ]


NovostiOBILJEŽEN DAN SJEĆANJA U BOSANSKOM GRAHOVU

article thumbnail

U srijedu, 13. kolovoza 2014. g. u Bosanskom Grahovu obilježen je "Dan sjećanja" za sve poginule hrvatske branitelje u vojno-redarstvenim operacijam [ ... ]


ObavijestiU SPOMEN PRVOM PREMIJERU MODERNE HRVATSKE

article thumbnail

Ove godine obilježava se 200. obljetnica rođenja Ivana Mažuranića koji je rođen  11. kolovoza 1814. godine u Novom Vinodolskom, a umro je 4. [ ... ]


ObavijestiPredstavljanje knjige DARIO KORDIĆ - DOKUMENTI I SVJEDOČANSTVA >> Knin, 12.08.2014.

KULTRNO VIJEĆE GRADA KNINA I FRANJEVAČKI SAMOSTAN SVETOGA ANTE U KNINU POZIVAJU VAS NA PREDSTAVLJANJE KNJIGE DARIO KORDIĆ
DOKUMENTI I SVJEDOČANSTV [ ... ]


ObavijestiFilm "Draga Gospa Ilačka" na HRT-u >>15.08.2014.

article thumbnail

U povodu svetkovine Velike Gospe, u organizaciji Hrvatske radiotelevizije i producenta filma Udruge dr. Ante Starčević – Tovarnik u petak 15. ko [ ... ]


ObavijestiDan sjećanja 2014 Bosansko Grahovo – poziv >>13.08.2014.

Udruga za očuvanje kulturne i povijesne baštine
„Don JURAJ GOSPODNETIĆ“
Bosansko Grahovo
Livanjski put bb 80270 Bosansko Grahovo
IB 4281176980005 [ ... ]


ObavijestiKNIN: PROGRAM SVEČANOG OBILJEŽAVANJA DANA POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DANA HRVATSKIH BRANITELJA TE 19. OBLJETNICE VRO OLUJA

article thumbnail

Hrvatska televizija na svojem Prvom i Četvrtom programu petog kolovoza prenosit će središnju svečanost obilježavanja Dana pobjede i domovinske  [ ... ]


ObavijestiDAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI U ČAVOGLAVAMA

article thumbnail

Thompson u Ninu 2. kolovoza 2014. DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 05. 08 2014. U ČAVOGLAVAMA http://www.thompson.hr/


ObavijestiDAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA U VOJARNI ZEMUNIK

article thumbnail

19. OBLJETNICA VOJNO-REDARSTVENE OPERACIJE OLUJA Vojarna Zemunik, 5. kolovoza 2014. DAN OTVORENIH VRATA U VOJARNI "ZEMUNIK" PROGRAM: - slijetanj [ ... ]


NovostiProtuhrvatska akcija u Zadru uvođenjem talijanskoga imena za središnju ulicu

article thumbnail

Karamarko mora žurno raspustiti zadarski HDZ ako pokuša promijeniti hrvatsko ime središnje gradske ulice! Zauzimajući se da se u Hrvatskome sabor [ ... ]


ObavijestiDAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI > 5. kolovoza > NE ZABORAVIMO MEDVEDGRAD

article thumbnail

Poštovani prijatelji, Povodom DANA DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI i DANA POBJEDE, hrvatski branitelji organiziraju u gradu Zagrebu, mimohod kroz grad do Zag [ ... ]


NovostiBiskup Vlado Košić: Antifašizam je maska zločinačkom komunizmu

article thumbnail

''A mi u Hrvatskoj imamo suprotan primjer: u Vukovaru i u mirno integriranim područjima jedna djeca mogu u školi učiti kako je Domovinski bio gra [ ... ]


NovostiTRAGIČNA POGIBIJA VUKOVARSKE HEROINE: Viky je ostavila sina i išla braniti Vukovar

article thumbnail

U slijetanju osobnog automobila oko 17 sati u Miševečkoj ulici nedaleko od zagrebačke toplane poginula je hrvatska braniteljica i ratnica HOS-a, he [ ... ]


NovostiAnte Babić: Oporba

article thumbnail

Političku oporbu u Hrvatskoj u ovom trenutku više motivira oportunizam nego istinsko domoljublje i odgovornost prema Hrvatskoj U trenutku kada na [ ... ]


NovostiO ovome "antifašisti" u Srbu nisu govorili

26.07.2014 | 22:31 | IKA V - 162144/7 Blagdan sv. Ane proslavljen u Kosovu kod Knina Knin, (IKA) – Mnogobrojni vjernici Kosova kod Knina, kninski [ ... ]


Obavijesti2. MMT BOJNIK SENAD ŽUPAN >> Obrovac, 4. kolovoza 2014.

article thumbnail

U ponedjeljak, 4. kolovoza 2014. na Obali hrvatskog časnika Senada Župana održat će se komemorativni skup u čast našeg pokojnog brata i suborc [ ... ]


NovostiSrb>>27.07.2014.

Danas se je u Srbu okupilo 200-tinjak hrvatskih domoljuba kako bi svojom nazočnošću četničko-velikosrpskim agresorima i domaćim izdajicama stavi [ ... ]


NovostiIII. PJESNIČKO SIJELO U ČAST DON JURJA GOSPODNETIĆA I PROSLAVA SV. ILIJE U BOSANSKOM GRAHOVU

article thumbnail

ODRŽANO III. PJESNIČKO SIJELO U ČAST DON JURJA GOSPODNETIĆA Na Vidikovcu u Koritima 19. srpnja u večernjim satima, a u sklopu Kulturno vjerske m [ ... ]


NovostiJe li “Dan ustanka” ples po kostima nedužnih?

article thumbnail

BROTNJA/ SRB/BORIČEVAC- Prije mjesec dana iz Dabine jame iznad Brotnje ekshumirani su posmrtni ostaci 21 osobe, od čega desetero djece.  Ondj [ ... ]


NovostiINICIJATIVE STOŽERA ZA OBRANU HRVATSKOG VUKOVARA SNAŽNO PODRŽAVA 64,4% GRAĐANA!

article thumbnail

Samo 6,7 % građana podržava bezuvjetno postavljanje ćiriličnih natpisa u Vukovaru. Povodom velikog istraživanja koje je u svom dnevnom barometru [ ... ]


ObavijestiVjera u sjeni politike (147.)_nedj. 27. srpnja 2014.*21,00

article thumbnail

U nedjelju, 27. 07 2014. u 21 sat na programu Radio Marija emitira se 147. emisija Vjera u sjeni politike urednika i voditelja Damira Borov [ ... ]


Vjerski kutakAnđeo vojnika, policije i branitelja

article thumbnail

Sama pomisao da vojnik ili policajac treba svoga anđela čuvara na prvi pogled djeluje neobično, jer ta zanimanja onako spontano svrstavamo u katego [ ... ]


Novosti“MORAL” NAJOGAVNIJIH

Sun Tzu je one koji rade za neprijatelje svoga naroda nazvao najogavijim pripadnicima ljudskog roda. Da bi pobijedio neprijatelja bez oružja dobro pl [ ... ]


ObavijestiStožer: Referendumsko pitanje je ustavno!

article thumbnail

Ur. Broj: 41/2014
U Vukovaru, 24. srpnja 2014. Medijima
Svima Referendumsko pitanje je ustavno! Zbog nezapamćene kampanje najviših  pripadni [ ... ]


NovostiBivši konzul u Australiji: Vesna Pusić dovodi hrvatsku diplomaciju na 'prosjački štap'

article thumbnail

Bivši konzul tvrdi kako Vesna Pusić 'provodi i sustavnu destrukciju tj. svođenje na prosjački štap hrvatske diplomacije i hrvatskih diplomatskih  [ ... ]


KolumneSvoj na svome

Listajući, pa potom čitajući... i ondak, da mi nije što promaklo... pa onda puštajuć svom malom plitkom hrvatskom mozgu da mu stvari naše demok [ ... ]


KolumneDobrobiti bobičastog voća

article thumbnail

Sve što konzumiramo značajno utječe na naše zdravlje, ali i kvalitetu i dugotrajnost života. Nastojimo li što više u naš organizam unositi pr [ ... ]


ObavijestiPoziv na hodočašće u Borićevac 27.072014.

Zajednica povratnika Hrvatske
Zajednica povratnika Ličko-senjske Županije
Udruga Ličana Župe Boričevac
P O Z I V Dana 27. srpnja 2014. godine odr [ ... ]


ObavijestiStožer: Josipovićeve igre bez granica (Otvoreno pismo)

article thumbnail

-Ured Predsjednika RH
-Medijima 
-Svima
Josipovićeve igre bez granica Predsjedniče, u listopadu 2013. pred kamerama ste jasno ustvrdili kako  [ ... ]


NovostiŽeljka Markić: Ovakav način upravljanja državom je neodrživ, potrebne su promjene

article thumbnail

Prikupljanje potpisa za referendum organizirat će od 25.rujna do 01.listopada, a na pitanje očekuju li podršku pojedinih stranaka, Markić je odgov [ ... ]


REGISTAR AGRESORA (ČETNIKA)

NAPOMENA : POPIS NIJE CJELOKUPAN

ČETNICI U HRVATSKOJ POLICIJI

Svi navedeni četnici primljeni su po nalogu ministra policije Šime Lučina u isto vrijeme kada je otpušteno više od tisuću hrvatskih policajaca – prvih hrvatskih redarstvenika, nikada nisu procesuirani za svoje zločine i sudjelovanje u oružanoj pobuni protiv RH.

DUŠAN UGLJEŠIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko srijemska u PP Tovarnik, bio uhićen zbog sudjelovanja u oružanoj pobuni i vraćen na posao, stanuje u
Tovarniku

BOŠKO CULIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko srijemskoj u PP Tovarnik, bio uhićen za sudjelovanje u oružanoj pobuni I vraćen na posao stanuje u Tovarniku:

MIRKO VLAŠIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska u PP Otok kod Vinkovaca,bio uhićen za sudjelovanje u oružanoj pobuni, stanuje u Vukovaru;

RADENKO TADIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj u PP Markušica, živi u Podvinju kraj Markušice, ima završenih 7 razreda osnovne škole sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH;

DALIBOR LACMANOVIĆ – zaposlen u PU Osječko-baranjska, u PP Dalj, Živi u Borovu Naselju, ima završenu samo osnovnu školu, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH;

MIHAJLO RESANOVIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska u PP Tovarnik, živi u Srbiji, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH;

MIJO DOBRAŠ – zaposlen u PU Osječko-baranjska, na ispomoći u PU Primorsko-goranska, PP Mali Lošinj, policijska ispostava Cres, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH;

MILAN ŠARIĆ – zaposlen u PU Osječko-baranjska, na ispomoći u PU Primorsko-goranskoj, PP Mali Lošinj,

BOŠKO PLAVŠIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, živi u Batajnici pokraj Beograda;

MILENKO KORAĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, pripadnik “Belih orlova” nosio četničku zastavu kroz osvojeni Vukovar i pjevao “Slobodane šalji nam salate bit će mesa klat ćemo Hrvate”, živi u Mirkovcima kraj Vinkovaca;

MILORAD DELIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, živi u Rumi, Srbija;

MIROSLAV DOPUÐ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, živi u Šidu;

LJUBIŠA KOMASOVIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, za vrijeme “Bljeska” uhićen kao milicioner “SAO Krajine”, ima krivotvorenu vozačku dozvolu, živi u Tovarniku;

SRÐAN JAKIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Vukovar, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, bio u postrojbi “Beli orlovi” tenkisti, adresa nepoznata;

MIODRAG VUČKOVIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Vukovar, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, bio u postrojbi “Beli Orlovi”, adresa nepoznata;

TOMO ŽESTIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Tovarnik, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, zarobljen u “Bljesku” kao milicioner “SAOKrajine”, živi u Tovarniku;

MILJENKO KOSJER – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Tovarnik, prije rata radio je u Dugoj Resi sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, pokrao je oružje i pobjegao u Krajinu, živi u Tovarniku;

MILISAV ANATACKOVIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Vukovar, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, navodno ima ubojstvo iz 1992., “reketaš”, navodno je 2001. bio uključen u reketarenje privatne firme
“Jakopec”;

ZORAN ADŽIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska ima samo osnovnu školu, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, stanuje u Tordincima;

DRAGAN VIŠEKRUNA – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska stanuje u Ostrvu;

NENAD CRNOBRNJA

DUŠAN RADANOVIĆ – bio je pripadnik milicije krajine, sada radi u pograničnoj policiji u Iloku, obitelj mu živi u Srbiji sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH;

ZORAN MOSLAVARA – bio je krajinski milicioner zlostavljao zarobljene civile, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, danas radi u Iloku, temeljni
policajac;

VINKO VIDAKOVIĆ – iz Negoslavaca, bio je pripadnik specijalne milicije krajine, radi u Vukovaru u prometnoj policiji;

ZORAN CVETKOVIĆ – iz Markušice, bio je krajinski milicionar, radi u Vukovaru u prometnoj policiji, živi u zauzetom hrvatskom stanu;

BRANISLAV PONJEVIĆ – iz Bršadina, 91. zajedno sa bratom Simom prešao u SUP Beograd, vratio se po zadatku na područje Vukovara da organizira pobunu, danas radi u PP Vukovar, živi u Borovu naselju u hrvatskom stanu;

MILAN JOVIĆ – iz Rajića kraj Novske, bio krajinski milicionar u Okučanima, danas radi u PP Vukovar.

NADA LJUBOJEVIĆ – zaposlena u PU Vukovarsko-srijemskoj, stanuje u Borovom Naselju, rodom iz okolice Orahovice gdje je živjela do 1991. U njenoj kući se nalazio četnički štab, brat joj je ranjen u četnicima kao milicionar SA0 Krajine, sada živi u Srbiji, udana za Danila Ljubojevića koji radi kao pomoćnik načelnika PP Vukovar, 1991. pobjegao iz Našica, za vrijeme Krajine kao četnik bio pomoćnik sekretara SUP-a za kadrovska pitanja;

SLAÐAN BOGDANOVIĆ – Borovo Selo, zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Otok, četnik u miliciji Krajine;

ČEDO SAVURDIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, rodom iz Gline, 1991. sudjelovao u odvođenju hrvatskih vojnika, četnik na barikadama;

ÐURO LALIĆ – iz Vukovara, radi u PU Vukovarsko-srijemskoj, prije rata radio u Borovu, sudjelovao u četničkom divljanju Vukovarom, njegova bratića odlikovao Arkan;

MILOVAN ŽDRNJA – radi u PU Vukovarsko srijemskoj, u “Veleprometu” Vukovar viđen s četnicima kako postupa prema zarobljenim Hrvatima, optužen za zlostavljanje civila, bio komandir milicije u Marincima, organizator četničkih pljački u Bogdanovcima;

MILORAD CVJETIČANIN – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, bio pripadnik četničke milicije, živi u Srbiji;.

SLOBODAN ZAGREGIO – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, četnički milicionar u Krajini, ranjen za vrijeme pljački hrvatskih kuća u Vukovaru tijekom četničkih divljanja.

PRIPADNICI SRPSKIH VOJNIH I PARAVOJNIH POSTROJBI NA KORDUNU I BANOVINI 1991-1995

ADŽIJA, MILAN, (?), 42 godine, iz Bukovice, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. sudjeluje kao vojnik u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda, općina Karlovac.

ADŽIJA, MILE, (Ilija), rođen 1953. god. u Mandić Selu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od 5. X. 1991. god. do 1. lipnja 1992. god. kao pripadnik XI. brigade XXI. korpusa paravojske SAO Krajine, po činu vojnik telefonist, bio na položajima u mjestu Stipani. Od prosinca 1992. god. do kolovoza 1995. god. nalazio se na položajima područja Jeleša do Turnja, u predgrađu Karlovca.

ADŽIJA, MIRKO, (?), 44 godine, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. sudjeluje kao vojnik u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda, općina Karlovac.

AJDINOVIĆ, ĐURO, (Milan), rođen 14.08.1963. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

BAKIĆ, MILAN, (Miladin), rođen 6.09.1951. god. u Perni, općina Gvozd, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području općina Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

BAKIĆ, NIKOLA, (Miloš), rođen 1.01.1953. god. u Topuskom, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

BANDA, MILUTIN, (Georgije), rođen 22.10.1938. god. u Cvijanović Brdu, općina Slunj, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oružane pobune osnivaju zatvor u Vojniću, prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti.

BASARA, BOŽO, (Simo), rođen 25.02.1951. god. u Slunjskim Moravicama, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

BASARA, JOVO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljona XI. brigade u vojarni Mekušje gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

BEKIĆ, DUŠKO, (Pero), rođen 12.12.1970. god. u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

BEKRIJA, (?), (?), 30 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studeoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

BERBERINA, ĐURO, (Rade), rođen 6.08.1954. god. u Skakavcu, Karlovac, Srbin, viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

BERBERINA, MILORAD (Miloš), rođen 13.10.1964. god. u Vojniću, općina Vojnić, prebivalište u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

BJELIĆ, ČEDOMIR, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljona XI. brigade u vojarni Mekušje gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

BJELIĆ, NIKOLA, (Maksim), rođen 10.08.1963. god. u Vojniću, prebivalište u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

BJELIĆ, SVETOZAR, (Ljuban), rođen 4.07.1964. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

BJELOBABA, ĐURO, (Janko), rođen 15.11.1952. god. u Raduču, općina Gospić, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vojniću.

BJELOVUK, MILE, (?), 35 godina, iz Jasnić Brda, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane.

BJELOVUK, MILIĆ, (?), 46 godina, iz Trupinjaka, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane.

BLAŽEVIĆ, LJUBAN, (?), 30 godina, Tušilović, Srbin, u vremenskom razdoblju od 11. mjeseca 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

BLAŽEVIĆ, MILE, (Ignjatije), rođen 6.06.1951. god. u Karlovcu, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. “Ratnom predsjedništvu”. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene.

BOGDANOVIĆ, GORAN, (Milutin), 35 godina, iz D. Perjasice, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Imenovani je aktivno sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

BOLIĆ, ŽELJKO, (Stevan), rođen 20.07.1964. god. u Malom Kozincu, općina Duga Resa, prebivalište u Malom Kozincu, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vojniću.

BOROTA, NENAD, (Đuro), rođen 13.01.1969. god. u Topuskom, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

BOROTA, NIKOLA, (Petar), rođen 23.07.1956. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

BOŽIĆ, DRAGOMIR, (Jovan), rođen 2.08.1964. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oružane pobune osnivaju zatvor u Vojniću, prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti.

BOŽIĆ, SLOBODAN, (?), 32 godine, iz Vojnića, Srbin, u vremenskom razdoblju od 11. mjeseca 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

BRDAR, MARKO, rođen 15.12.1948. god. u Loskunji, općina Vojnić, Srbin, u lipnju 1991. god. postaje pripadnikom civilne zaštite u Vojniću, gdje obnaša dužnost stražara kod bolnice i spomenika na Petrovcu sve do kolovoza 1992. god. Iza toga bio je pripadnik XI. brigade, 4. bataljuna, 2. čete, obnašao dužnost vojnika na položajima Popović Brdo i Slunjska Selnica djelujući iz vatrenog oružja po pripadnicima HV i redarstvenih snaga na području Rečice i Blatnice.

BRDAR, SVETOZAR, (Mirko), rođen 5.10.1967. god. u Karlovcu, prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

BRKIĆ, MILAN, (Milovan), rođen 18.01.1962. god. u Velikoj Kladuši, općina V. Kladuša (BiH), prebivalište u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

BRKIĆ, NIKOLA, (Petar), rođen 11.01.1953. god. u Gejkovcu, prebivalište u Gejkovcu, općina Vojnić, Srbin, tijekom 1991. god. bio raspoređen na stražu u selu Grabovcu. U siječnju 1992. god. raspoređen je u drugu jedinicu koja je držala stražu na bosanskoj granici kod mjesta Rudnik, 1993. god. odlazi na položaj u mjesto Ruševac u sastav minobacačkog voda 2. bataljuna. Na minobacaču je bio punilac i pomoćnik nišandžije; na ovom položaju je bio mjesec dana. Ponovno je mobiliziran 30. srpnja 1995. god. u 2. četu 1. bataljuna XIII. brigade tzv. Vojske RSK i rasporeden na području Primišlja, općina Slunj, gdje je oružano djelovao protiv legalne vojske Republike Hrvatske, s cljem sprječavanja dolaska hrvatske vlasti na ovaj dio hrvatskog teritorija, te radi stvaranja tzv. SAO Krajine i tzv. Velike Srbije. Za vrijeme vojno-redarstvene operacije “Oluja” uhićuju ga pripadnici HV-a 7. kolovoza 1995. god.

BRKOVIĆ, MILAN, (Rade), rođen 6.01.1953. god. u Donjoj Žrvnici, općina Slunj, prebivalište u Donjoj Zrvnici, Srbin, u rujnu 1991. god. odziva se pozivu tzv. TO koji su mu uputili pobunjeni Srbi i postaje član “Civilne policije” u kojoj ostaje do veljače 1993. god., kada je u Slunju osnovana “Vojna policija”. Po osnivanju ove nelegalne policije pristupa u njezine redove i biva na položajima u Maljevcu, Petrovcu, Sadilovcu i Kupljenskom. Pripadnici HV-a uhitili su ga za vrijeme “Oluje” u blizini Obljaja.

BRUJIĆ, PETAR, (Mile), rođen 4.09.1952. god. u Jasnić Brdu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do studenoga 1991. god. viden od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja, Utinja i Malića – Kosjerskog Sela.

BULJ, NIKOLA, (Jovan), rođen 10.11.1952. god. u Gračacu, prebivalište u Gračacu, Srbin, državljanin RH, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

BUNČIĆ, MILE, (Jandro), rođen 1.01.1960. god. u Krstinju, općina Vojnić, prebivalište u Krstinju, Srbin, u svibnju 1991. god. priključio se nelegalnim srpskim postrojbama tzv. Vojske RSK. Naoružanje je dobio od mještanina Mile Bjelivuka. U sastavu paravojne postrojbe l. brigade bio je do 5. kolovoza 1995. god., kada su ga uhitili pripadnici Hrvatske vojske. Bio je zadužen za čuvanje skladišta kod škole u Kuplenskom.

BUNČIĆ, SLOBODAN, (Danilo), rođen 10.12.1945. god. u Čatrnji, SO Karlovac, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. “Ratnom predsjedništvu”. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene.

CAR, DRAGOMIR, (Miloš), rođen 28.05.1968. god. u Topuskom, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

CAREVIĆ, DUŠAN, (Milan), rođen 28.03.1969. god. u Karlovcu, prebivalište u Tumju, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovac, Kamenskog, Sajevca i Turnja sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano.

CAREVIĆ, MIĆO, (Rade), rođen 18.07.1954. god. u Banskim Moravicama, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

CIKUŠA, MILORAD, (Marko), rođen 28.06.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Udbinji, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio pobunjeničkim srpskim postrojbama, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

CREVAR, MILAN, (Vaso), rođen 17.10.1957. god. u Brnjevcu, općina Vrginmost, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MLTP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.

CRNKOVIĆ, PAVLE, zvani Pajo (Milan), rođen 4.07.1965. god. u Vojniću, prebivalište u Ključaru, općina Vojnić, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oružane pobune osnivaju zatvor u Vojniću, prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti.

CVJETIČANIN, MILAN, (Rade), rođen 2.01.1964. god. u Starom Selu, općina Vrginmost, Srbin, početkom srpnja 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK. Prijavljeni je bio u sastavu seoskih straža u Starom Selu, naoružan poluautomatskom puškom, držeći straže do listopada 1991. god. kada je mobiliziran u 3. graničnu brigadu koja je držala liniju Bijelić (Kulište) do Gejkovca uz granicu.

CVJETIČANIN, PAVAO, (Đuro), rođen 3.10.1926. god. u Gornjoj Trebinji, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

ČAKIĆ, MILOŠ, (?), 37 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

ČALIĆ, ILIJA (Jovo), rođen 5.05.1935. god. u Jasiki, općina Bihać, prebivalište u Jasiki, Srbin, tijekom 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav tzv. Vojske SAO Krajine. Zadužio je naoružanje i uključio se u borbu protiv teritorijalne cjelovitosti RH. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” pripadnici HV-a uhitili su ga kod Plitvica. Prilikom uhićenja imenovani je bio naoružan.

ČALIĆ, MIRKO, (Luka), rođen 3.01.1957. god. u Dvoru, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

ČAVIĆ, MIŠO, (Branko), rođen 24.10.1956. god. u Grabovcu, općina Rakovica, prebivalište u Zagrebu, Srbin, prije početka oružane srpske oružane pobune bio zaposlen u zagrebačkoj tvornici “Franck”. U kolovozu 1991. god. napušta radno mjesto, odlazi iz Zagreba i dobrovoljno se priključuje pobunjenim Srbima u Novoj Kršlji sa ciljem rušenja ustavno-pravnog poretka RH. Krajem siječnja 1993. god. u Novoj Kršlji osniva se Stožer tzv. TO SAO Krajine, u sastavu kojega je i Čavić.

ČOKEŠA, MILOŠ, (Mane), rođen 17.12.1959. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, općina Karlovac, Srbin, u kolovozu 1991. god., sa ciljem oružane pobune protiv Republike Hrvatske te otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine, napustio posao u Policijskoj upravi Karlovac. Pridruživši se nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba sudjeluje u oružanoj pobuni protiv legalne vojske RH na području Slunja, a potom odlazi u redove tzv. Milicije SAO Krajine u Vojniću.

ČUČKOVIĆ, NIKOLA, (Milan), rođen 29.12.1964. god. u Glini, općina Petrinja, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

ĆELAP, MILAN, (Nikola), rođen 8.04.1962. god. u Glini, Srbin, u srpnju 1991. god. priključio se nelegalnim vojnim postrojbama tzv. RSK. Sudjelovao je u seoskim stražama u selu Mala Vranovina. Od rujna 1991. god. do ožujka 1993. god. bio je pripadnik radne brigade u Topuskom, od ožujka 1993. god. pripadnik 3. bataljuna, 21. graničnog odreda 2. čete, te bio na položaju u Starom Selu, općina Topusko. Od studenoga 1994. god. u okviru 3. bataljuna bio je na položaju u BiH sve do 4. kolovoza 1995. god. kad su se povukli prema Dvoru. Cijelo ovo vrijeme navedeni se borio protiv Hrvatske vojske i redarstvenika, kao i za vrijeme akcije Oluja.

ĆOSIĆ, PETAR (Milan), rođen 18.07.1950. god. u Brdu Utinjskom, općina Vojnić, prebivalište u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

DAKIĆ, MIRKO, (Marko), rođen 12.04.1955. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

DEJANOVIĆ, DEJAN, (?), 37 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

DEJANOVIĆ, ĐORĐE, (Nikola), rođen 16.07.1969. god. u Velikoj Kladuši (BiH), prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

DEVETAK, DUŠAN, (Dragan), rođen 10.01.1953. god. u Ljubini, općina Dvor na Uni, prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

DEVIĆ, NENAD, (Ljubomir), rođen 14.08.1962. god. u Tesliću (BiH), prebivalište u Aleksincu, Srbin, u kolovozu 1995. god. mobiliziran i upućen u Beograd. Ujutro su ga odvezli do hotela “Bristol”, ukrcali u autobus kninske registarske oznake i odezli u Slunj. Iz Slunja je upućen u Plaški, a odatle na srpsku pobunjeničku crtu u Dabar. Tu je dobio naoružanje, opremu i ratne zadatke.

DMITROVIĆ, NIKOLA, (Milan), rođen 1.01.1967. god. u Dugoj Resi, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. Nakon 26. rujna 1992. god. na području Perjasice, općina Duga Resa u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH i legalno izabranih organa vlasti, kao zapovjednik “granične milicije”, u odori s oružjem uhićivao je i saslušavao građane hrvatske nacionalnosti, te je u studenom 1992. god. saslušavao P. Lipošćaka tukući ga gumenom palicom po tabanima i dlanovima. Ovakav način ispitivanja primjenjivao je i prema drugim zatočenicima.

DOBROSAVLJEVIĆ, MILOVAN, (?), zvani Mišo, rođen 1938. god., iz Čatrnje, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Imenovani je aktivno sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

DOJČINOVIĆ, VID, (Petar), rođen 18.03.1935. god. u Banjoj Luci, Srbin, u jesen 1991. god. pristupa srbočetničkoj vojsci te i nakon svibnja 1995. god. na području između Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik 21. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem bori se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

DOKIĆ, MIRKO, (Milić), rođen 12.06.1963. god. u Vojniću, Srbin, u svojstvu zapovjednika straže u zatvoru u Vojniću zapovijedao i omugućavao potčinjenim stražarima da fizički zlostavljaju civilne zatočenike. Također je odvodio i prisiljavao zatočenike da rade teške fizičke poslove. Kao odgovorna osoba spriječio je pružanje pravodobne liječničke pomoći zatočenicima hrvatske nacionalnosti, koji su zbog povreda zadobivenih u zatvoru preminuli. Na posebno okrutan način odnosio se prema zatočenim pripadnicima HV i MUP-a RH.

DOKMANOVIĆ, MILAN, (Miloš), rođen 2.03.1956. god. u Donjem Sjeničaku, Karlovac, Srbin, od kolovoza 1991. god. radi u policiji tzv. RSK, SUP Vojnić. Kao njihov djelatnik bio je naoružan pištoljem i puškomitraljezom držeći punkt u Banskim Moravicama, a kasnije je obnašao dužnost vođe I. sektora u Upravi Odjeljenja milicije u Donje Sjeničaku, sve do kolovoza 1992. god. kada prelazi u Stanicu javne sigurnosti Tušilović na radno mjesto vođe III. sektora, gdje je radio do kolovoza 1995. god.

DOTLIĆ, MILUTIN, (Dušan), rođen 25.10.1956. god. u Gvozdu, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napada na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

DOTLIĆ, MIODRAG, (Dušan), rođen 21.01.1958. god. u Glini, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napada na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

DRAGANIĆ, NIKOLA, (Dane), rođen 20.09.1932. god. u Pločama, općina Gračac, prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, početkom srpnja 1994. god. odazvao se mobilizacijskom pozivu pobunjenih Srba u Vojniću. Tu je zadužio naoružanje i opremu i dobio ratni raspored u XXI. korpus XI. brigade tzv. Vojske RSK s kojom je otišao na pobunjenički položaj u Živković Kosu. Na tom položaju je držao stražu. Stražu je obavljao sve do dolaska Hrvatske vojske, za vrijeme “Oluje”, 4. kolovoza 1995. god. Pobjegao je s položaja i uputio se u pravcu sela Kolarići.

DRAGIĆ, NIKOLA, (?), 43 godine, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

DRAGOJEVIĆ, PETAR, (Teodor), rođen 3.08.1970. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

DRAGOJEVIĆ, RADE, (Lazo), rođen 23.02.1960. god. u Stojmeriću, općina Slunj, Srbin, Tijekom srpnja 1991. god. dragovoljno pristupa u paravojne srpske postrojbe tzv. Vojske SAO Krajine na području Cvijanović Brda, općina Slunj, gdje dobiva oružje i streljivo te u sastavu istih postrojba bojno djeluje protiv legalnih vojnih postrojbi RH.

DRAKULIĆ, DUJO, (?), 40 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

DRAKULIĆ, MIJO, (?), 37 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

DRAKULIĆ, NINE, (?), 46 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

DRLJAČA, NIKOLA, (?), 35 godina, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

DRPA, MIODRAG, (Stevan), rođen 1.06.1970. god. u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

DRPA, NIKOLA, (Stevo), zvani Car, rođen 15.11.1941. god. u Trstenci, općina Vrginmost, Srbin, u prosincu 1991. god. priključuje se sastavu tzv. XXI. kordunaškog korpusa, XIX. brigadi, 1. bataljunu, 1. četi naoružavši se. Držao je položaje od sela Trepča pa do mjesta Sredičko Desno. Sudjelovao je u borbama protiv legalnih oružanih postrojba RH.

DUDUKOVIĆ, NEBOJŠA, (Đuro), rođen 6.10.1949. god. u Karlovcu, prebivalište u Turnju, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovac (Kamensko, Sajevac i Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano.

DUDUKOVIĆ, NEDELJKO, (Nebojša), rođen 23.08.1971. god. u Karlovcu, prebivalište u Turnju, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovac (Kamensko, Sajevac i Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano.

DŽAKULA, DUŠAN, (Đuro), rođen 22.04.1968. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

ĐAKULA, ĐURO, (Milan), rođen 1.09.1948. god. u Slavskom Polju, općina Vrginmost, Srbin, tijkom lipnja 1991. god. pristupio pravojnim snagama SAO Krajine na podrčju Vrginmosta gdje je zadužio vojnu odoru i naoružanje.

ĐONDRIĆ, NENAD, (Milorad), rođen 14.12.1970. god. u Bukinjama, općina Tuzla, prebivalište u Tuzli, Jugoslaven, na privremeno okupirani dio teritorija dolazi iz Tuzle, gdje je živio s majkom i sestrom, kod rođaka Đure Relje. Dana 9. travnja 1994. god. u Veljunu, općina Slunj, na privremeno okupiranom dijelu RH, mobiliziraju ga pobunjeni Srbi u vojsku tzv. SAO Krajine, gdje zadužuje naoružanje i vojnu opremu. Mobilizirao ga je “oficir bezbednosti” Mile Peruča. Rasporeden je u II. mješoviti artiljerijski divizion, na topovima call. 130 mm, gdje obnaša dužnost računača na kojoj ostaje do 18. listopada 1994. god. i na takav način sudjeluje u oružanim napadima protiv Republike Hrvatske.

ĐURIĆ, RATKO, (Momčilo), rođen 22.02.1942. god. u Tušiloviću. općina Karlovac, Srbin, od 15. kolovoza 1991. god. pripadnik je XXI. korpusa, XI. brigade, 4. bataljuna, 3. čete, 2. voda srpskih paravojnih snaga na položaju na području Tušilovića, tzv. “Stijeni”, sve do 24. siječnja 1992. god. Nakon toga, do 17. srpnja 1992. god. nalazio se na položajima na području Ribara u sastavu pješadijskih postrojba te od 24. sijčenja 1993. god. do 7. kolovoza 1995. god. na položaju na području mjesta Brežani. Bio je sudionikom napada na pripadnike HV te civilnog nesrpskog stanovništva na ovim područjima.

ĐURIĆ, VLADIMIR, (Ratko), rođen 8.04.1971. god. u Karlovcu, Srbin, u prosincu 1991. god. prstupa nelegalnim srpskim paravojnim snagama tzv. SAO Krajine, topničkoj postrojbi koja je s položaja iznad Tušilovića bojno djelovala po Karlovcu, a tijekom ožujka 1993. god. preraspoređen je u tzv. Jurišni bataljun stacioniran na Vojnom poligonu Cerovac u kom je aktivno djelovao.

GAĆEŠA, MILORAD, (Gliša), rođen 10.04.1952. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

GAĆEŠA, MIRKO, (Radivoj), rođen 23.02.1953. god. u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. god. priključio se srpskim paravojnim snagama tzv. Vojske Krajine, te u početku kao pripadnik tzv. TO naoružan poluautomatskom puškom držao seoske straže u selu Udbinji, da bi kasnije kao pripadnik XI. brigade, 1. bataljona, 2. čete odlazio na borbenu crtu u selo Kamensko. U vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viden od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

GAVRILOVIĆ, ŽARKO, (Radomir), zvani Flint, rođen 8.09.1952. god. u Mladenovcu (Srbija), prebivalište u Mladenovcu, Srbin, u srpnju 1995. god. dobio poziv za vojnu vježbu (imenovani se 1991. god. prijavio kao dobrovoljac). Na pozivu je pisalo da se javi u vojarnu u Mladenovcu, 2. kolovoza 1995. god. Odatle je upućen u Beograd, u vojarnu na Voždovcu, kamo nisu išli, već su ga dovezli na autobusni kolodvor. Rekli su mu da ga je pozdravio pukovnik Mihailović. Tu je ušao u autobus i zaputio se prema Slunju. Autobus je bio kninske registarske oznake. Iz Slunja je poslan u Plaški, a odatle na prvu pobunjeničku srpsku crtu u Dabar. Tu su dobili naoružanje i ratne zadatke.

GENERALOVIĆ, JOVO, (?), 40 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

GLUŠIĆ, MILAN, (Bogdan), rođen 26.10.1964. god. u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

GOJKOVIĆ, BORIVOJ, (?), 41 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

GOJKOVIĆ, MARKO, (?), 47 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

GOJKOVIĆ, MILOŠ, (?), 55 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

GOJKOVIĆ, SIMKAN, (?), 47 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

GREDELJ, MARKO, (Đuro), rođen 17.03.1950. god. u Turilovićima, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od 1. rujna 1991. god. do 6. kolovoza 1995. god. služio u nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK u Turilovićima u sastav tzv. TO Turilović pri artiljerijskoj jedinici te je naoružan automatskom puškom išao na borbene položaje u Turilovićima, Rakovici, Veljunu i Kestenovcu.

GRUBJEŠIĆ, DARKO, (Nikola), 32 godine, iz Donje Perjasice, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, (?) čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. u Kesteniku. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na Pomorcu, Marlovcu i Donjoj Perjasici.

GRUBJEŠIĆ, MARJAN, (?), rođen 1962. god., iz Kestenka, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

GRUBJEŠIĆ, NEDJELJKO, (Todor), rođen 1955. god., iz Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

GRUBJEŠIĆ, RADE, (Todor), rođen 1957. god., iz Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

GRUBJEŠIĆ, SVETOZAR, (?), rođen 1959. god., iz Kestenka, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

GRUDIĆ, BOŽO, (Nikola), rođen 21.02.1937. god. u Rajić Brdu, općina Vojnić, prebivalište u Kolariću, općina Vojnić, Srbin, u jesen 1991. god. priključio se srpskim nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK, kada je na poziv Vojnog odsjeka Vojnića ušao u sastav tzv. Radne jedinice. Ova jedinica prelazi u Civilnu zaštitu tijekom 1992. god. Kao pripadnik ovih nelegalnih postrojba pobunjenih Srba sudjeluje u oružanim borbama protiv legalne vojske Republike Hrvatske.

GRUJIĆ, VLADIMIR, (Marko), rođen 16.01.1958. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

GVOIĆ, MIRKO, (Đuro), rođen 9.11.1963. god. u Brnjavcu, općina Vrginmost, Srbin, u lipnju 1991. god. priključio se postrojbama tzv. RSK u sastav TO sve do svibnja 1992. god. dajući stražu u selu. Iste godine raspoređen u XIX. brigadu koja je držala položaje kod Lasinje.

GVOZDENOVIĆ, MILOŠ, (?), 46 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

GVOZDENOVIĆ, NIKOLA, (Janko), zvani Niđo, rođen 12.10.1957. god. u Ključaru, općina Vojnić, u drugoj polovici 1991. god. u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH, pobunjeni Srbi organiziraju oružanu pobunu, u okviru koje osnivaju zatvor u Vojniću. Imenovani prihvaća dužnost milicijskog istražitelja, te je u zatvorskim prostorijama dopuštao drugima, a i sam premlaćivao uhićenike, iznuđivao priznanja, te uhićenicima dijelio formulare koje su morali popunjavati na način kako je istražitelju odgovaralo, makar to nije odgovaralo istini.

HODŽIĆ, NIJAZ, (Jusuf), rođen 3.01.1965. god. u Bihaću, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

HRKMAN, ĐURO, (Đuro), rođen 27.03.1950. god. u Krstinju, općina Vojnić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od 4.10.1991. god. na dužnosti zapovjednika “Štaba civilne zaštite” koji je preko sebe imao Veterinarski vod, vod RHB zaštite, Građevinski vod i ekipe prve medicinske pomoći, što obavlja do 3. kolovoza 1995. god. kada se priključuje u 21. granični odjel, pod zapovjedništvom Mile Novakovića, te sudjeluje u borbama protiv oružanih postrojba RH na području Rakovice.

IVANIŠ, ILIJA, (Nikola), rođen 14.03.1939. god. u Kestenovcu, općina Donji Lapac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. bio pripadnik TO, odnosno oružanih paravojnih postrojba Vojske tzv. SAO Krajine, izvršavao vojne zadatke, obnašao stražarsku dužnost čuvajući mjesto Kestenovac, a od ožujka 1995. god. do srpnja 1995. god. obnašao čuvarsku dužnost čuvajući vojne objekte na aerodromu Željava.

IVANOVIĆ, MILE, (?), 38 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

IVKOVIĆ, BORO (Rade), rođen 19.06.1959. god. u Ogulinu, općina Ogulin, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Perjasici.

JAKOVIĆ, ĐOKO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

JAKOVIĆ, MILE, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

JAKOVIĆ, MILORAD, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

JAKŠIĆ, DUŠAN, (Adam) rođen 28.02.1928. god. u Slunjskim Moravcima, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin, kao pripadnik pričuvnog sastava JNA bio je jedan od organizatora oružane pobune na području Banskih i Slunjskih Moravaca i okolnih sela nastanjenih Srbima. Sudjelovao je u naoružavanju srpskog stanovništva, a početkom svibnja 1990. organizirao je i aktivno sudjelovao u oružanim stražama na tom području, te postavljanju barikada na prometnicama prema Karlovcu.

JANJANIN, PAJO, (Nikola), rođen 16.02.1967. god. u Topuskom, općina Vrginmost, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

JASNIĆ, BOŽO, (?), 46 godina, iz Jasnić Brda, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

JELAČA, ĐURO, (Dušan), rođen 23.08.1950. god. u Skakavcu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

JOKIĆ, DUŠAN (Mirko), rođen 25.11.1940. god. u Gornjim Vrbljanima, općina Ključ (BiH), prebivalište u Novom Sadu, Srbin, u srpnju 1995. god. dobio poziv da se javi u Beograd; poziv je potpisao pukovnik Mirković. Mjesto javljanja bio je hotel “Bristol”, gdje se imenovani javio 2. kolovoza 1995. god. Tu su mu objasnili da se radi o službenom putu u “Krajinu”. On i još trideset Srba sjeli su u autobus kninske registarske oznake i zaputili se do odredišta. Najprije je došao u Slunj, zatim u Plaški i napokon u Dabar. Dobio je vojnu odoru, naoružanje i raspoređen je na pobunjeničku srpsku crtu. Na ovom položaju su ga uhitili pripadnici HV-a za vrijeme “Oluje”.

JOVIČIĆ, JANDRO, (Dušan), rođen 23.04.1969. god. u Topuskom, Karlovac, Srbin, u kolovozu 1991. god. stupio u nelegalne paravojne oružane postrojbe RSK, četu Podrgorje, koja je držala položaje od Lasinje prema Prkosu. Na položaju je bio do konca 1992. god. Početkom 1994. god. mobiliziran je na prve crte u postrojbe XXI. korpusa, XIX. brigade, na položaje u Turiloviću i Vojniću koje su djelovale po Karlovcu uslijed čega je došlo do stradanja civila i objekata ovog područja.

JURIĆ, MILE, (Milić), rođen 2.01.1950. god. u God. Sjeničaku, općina Karlovac, Srbin, od kolovoza 1991. god. postaje pripadnik paravojnih postrojba tzv. Vojske RSK, djelujući na položajima u Banskom Kovačevcu, Kablarima, Kamenskom, Brodjanima, Popović Brdu, Lemić Brdu, Maglacu, te s istih položaja djelovao prema Šišljaviću i Rečici. U lipnju 1995. god. prebačen je sa cijelom svojom jedinicom na područje BiH gdje borbeno djeluje.

JURIĆ, RADE, (Mirko), rođen 25.12.1950. god. u God. Sjeničaku, prebivalište u Prkosu, općina Karlovac, Srbin, U srpnju 1992. god. pristupio je XXI. korpusu tzv. Vojske RSK i bio raspoređen u 3. četu 2. bataljuna XIX. brigade, sa zadaćom noćnih straža i promatranja u pravcu Šišljavića i Kupčine. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” nalazio se na neprijateljskom položaju u mjestu Prkosu, općina Karlovac, kao sudionik oružanih napada protiv ustavno-pravnog poretka RH, s kojeg je otišao svojoj kući. U Prkosu, 10. kolovoza 1995. god. predao se pripadnicima HV-a.

KARAN, STANKO, (Branko), rođen 21.01.1962. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

KARAN, MILOŠ (Milan), rođen 23.02.1953. god. u Kestenovcu, općina Vojnić, prebivalište u Kestenovcu, Srbin, u jesen 1991. god. zadužio naoružanje od Miše Matijevića iz Kestenovca. U studenome 1991. god. sudjeluje u seoskim stražama pobunjenih Srba. U prosincu 1991. god. odziva se pozivu iz Cetingrada i postaje član tzv. TO. Zapovjednik čete kojoj je pripadao bio je Miloš Vučinić. Do početka 1994. god. držao je položaje na području Cetingrada, čuvajući granicu tzv. RSK. Nakon toga odlazi na pobunjenički položaj u Tržiću gdje ostaje do “Oluje” – vojnoredarstvene akcije Hrvatske vojske, kada su ga hrvatski vojnici uhitili.

KARAN, ŽARKO, (Luka), rođen 4.03.1936. god. u Karlovcu, Srbin, u listopadu 1991. god. u Celovcu pristupa nelegalnoj srbočetničkoj vojsci gdje dobiva naoružanje i streljivo. I nakon svibnja 1995. god. na području između Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. Korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

KARAN, ŽELJKO, (Miloš), rođen 18.08.1941. god. u Kestenovcu, prebivalište u Kestenovcu, općina Vojnić, Srbin, od 1. srpnja 1991. god. pristupa nelagalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojsci SAO Krajine. Primivši naoružanje i opremu odlazi na borbene položaje u mjesta Gazu, Zrinicu, Begovo Brdo, Batnogu, Cetingrad, Primišlje i Tržić. Pobunjenici kojima je pripadao i imenovani okupirali su dio hrvatskog teritorija, sa ciljem da stvore nelegalnu SAO Krajinu i otcijepe je iz Republike Hrvatske. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” pripadnici HV-a su ga zarobili na neprijateljskom položaju, na području Primišlja, općina Slunj.

KARAPANDŽA, CVIJO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KARAPANDŽA, MILAN, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KARAPANDŽA, MILE, (Marko), zvani Majn, rođen 21.08.1947. god. u Gornjoj Trebinji, općina Skakavac, Srbin, tijekom listopada 1991. god. sudjelovao kao pripadnik nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. “TO Trebinja”, zajedno sa drugim mještanima Trebinje u postavljanju barikada, te vršenju danonoćnih straža i kontrola ulaska i izlaska u navedeno mjesto, pri čemu je bio naoružan i u smb-odori. Nakon 10. svibnja 1995. god., na području Brodana bio je pripadnik XI. brigade XXI. korpusa paravojske tzv. RSK sa ciljem sprječavanja ulaska legalne vlasti RH na taj dio hrvatskog teritorija. Pripadnici HV-a su ga zarobili na neprijateljskom položaju gdje je oružano djelovao protiv HV-a za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje”.

KARAPANDŽA, NIKOLA, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KARAPANDŽA, PETAR, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KARAPANDŽA, VLADO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KARAS, DUŠAN, (Stanko), rođen 1937. god., iz Koranske Strane, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

KARTALIJA, DUŠAN, (Marko), rođen 5.01.1958. god. u Karlovcu, prebivalište u Utinji, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

KEKIĆ, MILAN, (?), 30 godina, iz Cvijanović Brda, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

KEKIĆ, VLADIMIR, (Nikola), rođen 3.07.1954. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, od 25. rujna 1992. god. pa nadalje u Brežanima i Skakavcu, općina Karlovac, preuzeo dužnost zapovjednika paravojnih postrojba pobunjenih Srba na području Skakavca i Lasinje, organizirao neprijateljske položaje s desne obale rijeke Kupe i tako sudjelovao u okupaciji toga dijela RH.

KLIPA, MAKSIM, (Dmitar), rođen 9.05.1935. god. u Gaćeša Selu, općina Vojnić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih postrojba aktivno sudjelovao u oružanim napadima koji su se događali na području Vojnića, od 1991. god. do konca 1995. god.

KNEŽEVIĆ, MIĆO, (Milan), rođen 10.09.1943. god. u Lipi, općina Bihać, Republika BiH, Srbin, kao aktivna vojna osoba u bivšoj JNA dobio premještaj iz Šapca, Republika Srbija, u Slunj, Mrzlo polje b.b., gdje je došao u XIII. pješadijsku brigadu XXI. kordunskog korpusa, na mjesto načelnika inženjerije u činu potpukovnika. Uz ovu dužnost obnašao je i dužnost pomoćnika za “moralno-politički rad i vaspitanje”. Sudjelovao je u borbama protiv legalnih oružanih postrojba RH, od dana 1. svibnja 1992. god.

KNEŽEVIĆ, MIŠO, (?), 35 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

KNEŽEVIĆ, ŽELJKO, (Dušan), rođen 22.03.1962. god. u Mlakovcu, općina Karlovac, Srbin, u svojstvu stražara u zatvoru u Vojniću zapovijedao i omugućavao drugim stražarima da fizički zlostavljaju civilne zatočenike. Također je odvodio i prisiljavao zatočenike da rade teške fizičke poslove. Neki zatočenici su uslijed povreda zadobivenih u zatvoru preminuli. Na posebno okrutan način odnosio se prema zatočenim pripadnicima HV i MUP-a RH.

KOKIR, DRAGIĆ, (?), 40 godina, iz Burić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

KOKIR, JANKO, (?), 45 godina, iz Burić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

KOKIR, MILE, (?), 35 godina, iz Perić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

KOKIR, VELJKO, (?), 38 godina, iz Burić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

KOKIR, ZORAN, (?), 37 godina, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

KOLUNDŽIJA, ĐURO. (Milan), rođen 20.12.1964. god. u Glini, prebivalište u Katinovcu, općina Gvozd. u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

KOPRENICA, PETAR, (Mile), rođen 1.11.1950 god., iz Perić Sela, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane, te na selo Velemerići. Od studenoga 1991. god. do ožujka 1993. god. kao aktivni pripadnik XI. pješadijeske brigade, 3. bataljuna, 1. čete, sa crte bojišnice Turanj – Goljak – Škrtić Brdo borbeno je djelovao pod zapovjedništvom Dragana Kovačevića iz Vojnića po Karlovcu i okolnim mjestima, te sudjelovao u raznim zlodjelima (ubojstva, pljačke…).

KOSIJER, MII.AN, (Petar), rođen 23.01.1954. god. u Vojniću, Srbin, u svojstvu stražara u zatvoru u Vojniću zapovijedao i omogućavao drugim stražarima da fizički zlostavljaju civilne zatočenike. Također je odvodio i prisiljavao zatočenike da rade teške fizičke poslove. Neki zatočenici su uslijed povreda zadobivenih u zatvoru preminuli. Na posebno okrutan način odnosio se prema zatočenim pripadnicima HV i MUP-a RH.

KOSIJER, MILENKO, (Mile), rođen 26.04.1954. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, kao istražitelj u zatvoru u Vojniću, koji su osnovali pobunjeni Srbi u razdoblju od 5. studenoga 1991. do 20. siječnja 1992. “obrađivao” zatočene civile. Osobno je ispitivao i zlostavljao Stjepana Tuškana, Tomu Grčića, Marka Grčića, Miku Papu i Jandru Gojaka. Prilikom mučenja i ispitivanja služio se sajlom, gumenom palicom, letvom, štrikom, te rukama i nogama. Od posljedica mučenja, kojima je imenovani izvrgavao zatočenike, umrli su Mika Papa i Jandre Gojak.

KOTUR, DRAGOMIR, (Milorad), rođen 7.05.1960. god. u Veljunu, općina Slunj, prebivalište u Veljunu, Srbin, u rujnu 1991. god. zadužio naoružanje i opremu na slunjskom poligonu, te dobio radnu obvezu u Krnjaku, u Tvornici obuće. Ponovno je dobio mobilizacijski poziv u rujnu 1993. god. Tada je raspoređen za stražara na slunjskom poligonu (oko tjedan dana), a zatim odlazi na pobunjenički položaj u God. Poloju kod Perjasice. U kolovozu 1993. god. odlazi na položaj u Kordunskom Ljeskovcu, gdje je došla cijela postrojba u kojoj je bio. Na ovom položaju pobunjenih Srba ostaje sve do ožujka 1995. god., a zatim dobiva premještaj u mjesto Kremen pa ponovno u God. Poloj. Pred samu “Oluju” tzv. Vojska RSK ga ponovno mobilizira, te odlazi na položaj u Poloju.

KOVAČEVIĆ, ĐURO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KRAGULJAC, MIODRAG, (Milan), rođen 20.11.1969. god. u Topuskom, prebivalište u Čremušnici, općina Vrginmost, Srbin, i nakon 10. svibnja 1995. god. na području Ostrožina, općina Vrginmost, kao pripadnik paravojske tzv. RSK, sa ciljem sprječavanja ulaska i funkcioniranja vlasti Republike Hrvatske na taj dio hrvatskog teritorija, sudjeluje u oružanim napadima protiv legalnih organa RH. Pripadnici HV-a zarobljavaju ga za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” 7. kolovoza 1995. god. U trenutku zarobljavanja bio je naoružan i u odori neprijateljske vojske.

KRAGULJAC, VLADO, (Mihajlo), rođen 25.01.1959. god. u Karlovcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

KRASULJA, LJUBAN, (Duško), rođen 12.06.1959. god. u Pješčanici, općina Vrginmost, Srbin, u travnju 1992. god. pristupio u pobunjeničke oružane postrojbe tzv. RSK, a dobio je dužnost bolničara. Ušao je u sastav 3. čete 2. bataljuna, XIX. brigade XXI. korpusa pobunjeničke, neprijateljske vojske i tako sudjelovao u oružanim djelovanjima protiv ustavno-pravnog poretka RH. Tijekom pobune nalazio se sa svojom jedinicom na području Prkosa, općina Vrginmost, a odlazio je kao pozadinac u na bojišnicu u blizinu V. Kladuše. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije HV-a i MUP-a RH nalazio se na neprijateljskom borbenom položaju u Prkosu. Po dobivenoj zapovijesti povukao se, 6. kolovoza 1995. god. u mjesto Bović. Neko vrijeme se skrivao, a 15. kolovoza 1995. god. otišao je u Vrginmost i predao se HV-u i MUP-u RH.

KRESOJEVIĆ, MII.AN, (Nikola), rođen 17.10.1948. god. u Karlovcu, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. “Ratnom predsjedništvu”. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene.

KRIVOKUĆA, DUŠKO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KRIVOKUĆA, JOVAN, (Miloš), rođen 1.11.1955. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada tzv. JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

KRIVOKUĆA, MILAN, (Đuro), rođen 30.03.1948. god. u Gornjoj Trebinji, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja, Utinja i Brežana.

KRIVOKUĆA, MILOŠ, (?), 38 godina, iz V. Utinje, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

KRIVOKUĆA, RADE, (Vojislav), rođen 23.12. 1955. god. u Karlovcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listoapda 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

KRIVOKUĆA, RADE, (Jovan), rođen 14.03.1954. god. u Karlovcu, prebivalište u Utinji, općina Karlovac, Srbin, tijekom listopada 1991. god. pristupio nelegalnim, oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Utinje koje su privremeno okupirale taj dio teritorija RH. U sastavu ovih pobunjeničkih postrojba ostao je sve dok Hrvatska vojska nije oslobodila ovaj dio teritorija Republike Hrvatske. Od 1994. god. nalazio se u sastavu XXI. kordunaškog korpusa, XI. brigade, 2. bataljuna, 2. čete, u sastavu kojega je sudjelovao u oružanim napadima protiv RH. Za vrijeme “Oluje” bio je na neprijateljskom borbenom položaju na Popović Brdu. Dana 7. kolovoza 1995. god. u Manjerović Selu predao se pripadnicima HV-a.

KRIVOKUĆA, VLADO, (Milan), rođen 14.09.1941. god. u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

KRLIĆ, STEVO, (Svetozar), rođen 5.10.1966. god. u Glini, Srbin, tijekom 1991. god. pristupio četničkim postrojbama na području Šljivovca, općina Vrginmost, zaduživši naoružanje i opremu, a potom je nakon 4. studenoga 1992. god. u sklopu XXI. kordunaškog korpusa, XIX. brigade vojske tzv. RSK najprije kao pripadnik mješovitog artiljerijskog diviziona-baterije haubica 105 mm, a kasnije kao zapovjednik baterije protuoklopnih topova 76 mm, sve do kolovoza 1995. god. djelovao na teritoriju Katinovca i Veljuna protiv hrvatske vojske i redarstvenika.

KRPIĆ, JELENKO, (Branko), rođen 13.04.1951. god. u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, u rujnu 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. Republike Srpske Krajine, te je od 21. rujna 1991. god. bio pripadnik Vojne policije u Vrginmostu. U svibnju 1992. god. isti je u zapovjedništvu brigade.

KUKIĆ, MILIĆ, (Tomo), zvani Mićan, rođen 10.07.1941. god. u Cerovcu Vukmanićkom, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

KUKULJ, PERO, (Miloš), rođen 1.04.1952. god. u selu Blatuši, općina Vrginmost, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. priključio se srpskim paravojnim snagama tzv. RSK na području opčine Vrginmosta koje su privremeno okupirale dio državnog teritorija RH. Bio je pripadnik XIX. brigade, gdje je dobio oružje i streljivo te smb-odoru. Bojno je djelovao protiv legalnih vojnih postrojba RH.

KUNIĆ, ŽARKO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.
LIČINA, MARKO, (?), 42 godine, Donji Tušilović, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

LIČINA, MILOŠ, (Mile), rođen 30.05.1953. god. u Tušiloviću, općina Karlovac, Srbin, u rujnu 1991. god. pristupa dobrovoljno srbočetničkoj vojsci. Nakon svibnja 1995. god. neprijateljski djeluje na području izmedu Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

LISIĆ, IGNJATIJE, (?), 38 godina, iz Radonje, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

LONČAR, JOVAN, (Stevan), rođen 14.11.1935. god. u Slunjskim Moravcima, općina Karlovac, prebivalište u Slunjskim Moravcima, Srbin, bio jedan od organizatora oružane pobune na području Slunjskih Moravaca i okolnih sela nastanjenih Srbima. Sudjelovao je u naoružavanju srpskog stanovništva, a početkom kolovoza 1990. organizirao je i aktivno sudjelovao u oružanim stražama u Slunjskim Moravcima.

LONČAR, MIRKO, (Nikola), rođen 25.02.1947. god. u selu Kljajić Brdo, općina Karlovac, Srbin, u kolovozu 1991. god. dragovoljno pristupa paravojnim srbočetničkim postrojbama zadužjući osobno naoružanje i opremu. Odmah daje stražu na željezničkom kolodvoru u Skakavcu i Trebinju, a potom je prebačen na prvu crtu prema hrvatskoj vojsci, gdje je borbeno djelovao. U lstopadu 1991. god. prelazi na prve crte u Bansku Selnicu, a poslije na Popović Brdo. U ožujku 1992. god. drži stražu u vojarni Mekušje, kao i u vojarni Kamenskom. Na položajima je sve do kolovoza 1995. god.

LONČAR, STEVAN, (Jovan), rođen 3.02.1949. god. u Slunjskim Moravcima, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin, bio jedan od organizatora oružane pobune na području Slunjskih Moravaca i okolnih sela nastanjenih Srbima. Sudjelovao je u naoružavanju srpskog stanovništva, a početkom kolovoza 1990. organizirao je i aktivno sudjelovao u oružanim stražama u Slunjskim Moravcima.

LONČAREVIĆ, DANE, (Ilija), rođen 23.04.1976. god. u Topuskom, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

LONČAREVIĆ, MILE, (Jovan), 2.05.1950. god. u Poljanima, općina Vrginmost, Srbin, koncem lipnja 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK u mjestu Poljani, općina Vrginmost, gdje je sudjelovao u seoskim stražama. Sudjelovao je i u napadu pripadnika istih postrojba na mjesta općine Vrginmost, nastanjena hrvatskim pučanstvom, nakon čega je slijedio progon hrvatskog pučanstva iz njihovih domova. Poslije toga prešao je na položaje uz Kupu, u D. Stefanke, općina Glina.

LUKAČ, DRAGAN, (Svetozar), rođen 25.05.1954. god. u Slavskom Polju, općina Vrginmost, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

LJEPOVIĆ, MILE, (?), 42 godine, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

LJEPOVIĆ, MIŠO, (?), 49 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

LJEPOVIĆ, VELJKO, (Stevan), rođen 28.08.1945. god. u Karlovcu, Srbin, tijekom 1994. god. odlazi iz Zagreba u Tušilović te se odmah priključuje agresorskoj vojsci. Nakon svibnja 1995. god. na području izmedu Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

LJUBIČIĆ, JOVAN, (Ilija), rođen 2.01.1956. god. u Maloj Vranovini, općina Vrginmost, prebivalište u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, u kolovozu 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav paravojnih postrojba tzv. RSK. Kao pripadnik ovih pobunjeničkih postrojba sudjelovao je u napadu na Topusko boreći se protiv teritorijalne cjelovitosti RH. Pripadnici HV-a su ga uhitili 8. kolovoza 1995. god. na području Topuskog. Bio je jedan od organizatora srpske pobune u sastavu specijalne postrojbe tzv. SAO Krajine. Proglasio se vojvodom SAO Krajine za općinu Gvozd. Sudjelovao je u paljenju hrvatskih sela Velike Vranovine, Ponikvara i Gređana.

LJUBIŠIĆ, DUŠAN (Đuro), rođen 19.01.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Vukmanićkom Cerovcu, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca te Turanj- Goljaki – Škrtić Brdo i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

MAĆEŠIĆ, MILOŠ, (?), 44 godine, Kolarić, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MADŽAR, LOŠO, (?), 35 godina, iz Male Crkvine, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se je na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

MALBAŠA, STEVAN, (Pavle), rođen 1.02.1946. god. u Brnjavcu, općina Vrginmost, Srbin, od srpnja 1991. god. bio naoružanim pripadnikom tzv. 2. čete 4. bataljuna XIX. brigade vojske tzv. RSK. Do konca 1992. god. bio je na položaju zvanom Jurina brda prema Novom Selu te od kolovoza 1994. god. do kolovoza 1995. god. Od prosinca 1993. god. do lipnja 1994. god. bio je na položaju prema Joševici, općina Lasinja.

MALEŠEVIĆ, DRAGAN, (Mile), rođen 29.05.1966. god. u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

MALEŠEVIĆ, MILAN (Đuro), rođen 31.01.1936. god. u Malešević Selu, općina Vojnić, prebivalište u Malešević Selu, Srbin, nakon 10. sibnja 1995. god. bio u redovima pobunjeničke srpske paravojske na području Vrela Utinje, općina Karlovac, sa ciljem sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na ovaj dio hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Uhitili su ga pripadnici HV-a za vrijeme vojno-redarstvene operacije “Oluja”, 8. kolovoza 1995. god. Za vrijeme uhićenja nalazio se u mjestu Vrelo Utinji, gdje je naoružan držao stražu na ulasku u selo.

MALEŠEVIĆ, MILE, (?), 40 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MALIĆ, VLADO, (?), 38 godina, iz Malića , Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MALJAN, DARKO (Žarko), rođen 12.03.1965. god. u Karlovcu, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

MALJAN, ĐORĐE, (?), 44 godine, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MAMULA, BRANKO, (Đuro), rođen 21.06.1959. god. u Karlovcu, prebivalište u Vukmaničkom Cerovcu, Srbin, u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

MAMULA, ĐORĐE, (Đuro), rođen 28.03.1958. god. u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, Srbin. u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

MANDARIĆ, ĐURO (Nikola), rođen 12.11.1963. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

MANDIĆ, BORO, (?), 43 godine, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MANDIĆ, MILUTIN, (Miloš), rođen 13.08.1954. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

MANDIĆ, STEVO, (Milan), rođen 20.10.1932. god. u Zrmanji, općina Gračac, Srbin, u vremenskom razdoblju od rujna 1990. god. do do 2. listopada 1991. god. davao seosku stražu u selu Gornje Trebinje. Od 22. veljače 1992. god. do lipnja 1992. god. radio je na “rampi” na ulazu u kasarnu Skakavac. Od lipnja 1992. god. do travnja 1993. god. držao je stražu u selu Lipje. U kolovozu 1995. god. raspoređen je na položaj između Skakavca i Popović Brda u zaselku Bokuni kao pripadnik 2. voda 4. bataljuna XI. brigade paravojske “SAO Krajine”.

MANDIĆ, SVETOZAR, (Miloš), rođen 15.08.1950. god. u Karlovcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

MANDIĆ, VAJO, (Milan), rođen 29.10.1973. god. u Doljanima, općina Otočac, prebivalište u Doljanima, Srbin, u siječnju 1994. god. mobiliziran u paravojsku tzv. SAO Krajine, a potom otišao na obuku za tenkiste u Sombor. Na obuci je bio do 21. svibnja 1994. god. Naoružanje i opremu zadužio je 7. lipnja 1994. god. i uključio se u sastav tenkovske jedinice koja se nalazila u Prijeboju kod Plitvica. Jedinica se premjestila u Babin Potok, a zatim u Podum. U Podumu je ova četa ušla u sastav “Mješovitog oklopnog diviziona” kojim je zapovijedao Nikola Bobić.

MANOJLOVIĆ, RANKO, (Milan), rođen 15.03.1953. god. u Čatrnji, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

MARINKOVIĆ, ĐURO, (Cvijan), rođen 14.10.1941. god. u Koranskom Selu, općina Duga Resa, Srbin, u rujnu 1992. god. dragovoljno pristupio srpskim paravojnim postrojbama tzv. SAO Krajine XXI. korpusu, XIII. brigadi, 3. bataljonu, 2. četi, 2. vodu, u sastavu kojeg bojno djeluje iz mjesta Ponoprac po pripadnicima HV-a i redarstvenim snagama, od rujna 1992. god. do 5. kolovoza 1995. god.

MARKOVIĆ, RADOVAN, (Simo), rođen 22.03.1949. god. u Ponorcu, općina Karlovac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. obavljao borbene zadatke na području Ponorca, Donjeg Sklada, Popović Sela i Lučice kao pripadnik XI. pješadijske brigade paravojske tzv. RSK, gdje je i borbeno djelovao pucanjem iz svog osobnog naoružanja prema položajima HV.

MARKOVINA, MILE, (Vaso), rođen 20.01.1942. god. u Dugom Selu, općina Lasinja, prebivalište u Dugom Selu, Srbin, početkom prosinca 1991. god. pristupio nelegalnim oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine – TO Dugo Selo, zadužio naoružanje i opremu. Kao pripadnik TO ostao je do travnja 1992. god., kada je demobiliziran. U siječnju 1993. god. ponovno je mobiliziran u selu Desno Sredičko, općina Lasinja, u XIX. brigadu, 1. bataljun, 1. vod, gdje je dobio punu ratnu opremu i naoružanje. Sudjelujući u oružanim napadima protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske ostao je u ovoj jedinici sve do 4. kolovoza 1995. god., kada su ga pripadnici HV-a, za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” uhitili u Dugom Selu. Prilikom uhićenja pripadnicima HV-a predao je naoružanje.

MASLIĆ, MILE, (Miljkan), rođen 2.01.1953. god. u Stipanu, općina Vrginmost, Srbin, koncem srpnja 1991. god. postao pripadnik nelegalnih paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine. Bio je rasporeden na stražu u Lasinjsko Dugo Selo na osiguranju sela. Potom je rasporeden u 1. bataljun, 1. četu, 1. vod do 4. listopada 1991. god., kad je kao vojnik-pješak išao za tenkom, a tri dana nakon toga odlazi na položaj u selo Mrvice, gdje je bio do 16. srpnja 1992. god. Od 23. siječnja 1993. god. odlazi na položaj kod Dugog Sela kao telefonist na maljutkama.

MAŠIĆ, MILORAD, (Đuro), rođen 2.11.1960. god. u Turjanskom, prebivalište u Turjanskom, općina Vrhovine, Srbin, tijekom srpnja 1991. god. zadužio naoružanje i opremu i stupio u redove pobunjeničke nelegalne vojske tzv. SAO Krajine i oružano djelovao protiv ustavno-pravnog poretka RH na području općine Vrhovine. Prilikom vojno-redarstvene akcije oslobadanja okupiranog teritorija RH, pripadnici HV-a su ga, s oružjem u ruci, zarobili u mjestu Turjansko, 4. kolovoza 1995. god.

MATIJEVIĆ, DUŠAN (Đuro) rođen 4.01.1939. god. u Gornjoj Trebinji, prebivalište u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od lipnja 1993. god. pa nadalje, u Karlovcu pristupa nelegalnim postrojbama pobunjenih Srba u Sajavcu, općina Karlovac. Zaduživši naoružanje i opremu sudjeluje u oružanim akcijama protiv RH i vrši stalno patroliranje na crti razgraničenja i tako spriječava ulazak Hrvatske vojske na taj dio teritorija Republike Hrvatske.

MATIJEVIĆ, MILAN, (?), 30 godina, iz Jarčevca, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

MATIJEVIĆ, MILE, (Milan), rođen 12.01.1948. god. u Maloj Crkvini, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja, Utinja i Malići – Kosjersko Selo.

MATIJEVIĆ, MILORAD, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

MATIJEVIĆ, NENAD, (?), 30 godina, iz Jarčevca, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

MATIJEVIĆ, PAJO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

MATIJEVIĆ, STEVAN, (Pavle), rođen 16.09.1932. god. u Karlovcu, prebivalište u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

MATIJEVIĆ, ŽIVKO, (?), 36 godina, iz Male Crkvine, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

MIHAJLOVIĆ, MILIĆ, (Dušan), rođen 5.01.1962. god. u Točku, općina Duga Resa, prebivalište u Točku, Srbin, zaduživši naoružanje i opremu, u jesen 1991. god. uključuje se u sastav seoskih straža koje organiziraju pobunjeni Srbi. Tijekom 1992. god. raspoređen je na položaj u Poloju, a tu je ostao oko godinu i pol. Nakon pauze zbog bolesti majke, ponovno je mobiliziran 1994. god. i odlazi na položaj u Poloju. Na ovom položaju se nalazio u vrijeme akcije HV-a “Oluja”, a s položaja je pobjegao kući gdje ga zatiču pripadnici HV-a.

MIHAJLOVIĆ, MILE, (Miloš), rođen 1.01.1948. god. u Vojniću, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

MIHAJLOVIĆ, MILOŠ, (Mojsije), rođen 29.05.1935. god. u Gornjem Poloju, općina Duga Resa, Srbin, u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio u oružane odmetničke paravojne snage tzv. SAO Krajine te bio na položajima na području Poloja i Perjasice, gdje je borbeno djelovao po vojnim i redarstvenim snagama RH.

MIJAKOVIĆ, DRAGAN, (Milića), rođen 1939. god., iz Gornjeg Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

MIJAKOVIĆ, NIKOLA, (Milića), 30 godina, iz Gornjeg Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

MILAŠINOVIĆ, ĆANE, (?), 40 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MILIČEVIĆ, PERO (Ilija), rođen 12.03.1961. god. u Crevarskoj Strani, općina Vrginmost, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin. u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.

MILIĆ, MII.JUŠ, (Nikola), rođen 1.06.1940. god. u Tušilovičkom Cerovcu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od svibnja 1992. god. dragovoljno pristupio srpskim paravojnim snagama tzv. SAO Krajine u mjestu Tušilovički Cerovac, u sastavu kojih je borbeno djelovao po snagama hrvatske vojske i redarstvenim snagama, do dana zarobljavanja 7. kolovoza 1995. god., a kao član SDS-a tijekom ratnih zbivanja vršio je i funkciju predsjednika Mjesne zajednice Cerovac.

MILIVOJEVIĆ, DARKO, (Nikola), rođen 5.01.1962. god. u Karlovcu, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin. U početku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

MILIVOJEVIĆ, ĐURO, (Marko), zvani Đuka, rođen 28.04.1953. god. u Tušilovačkom Cerovcu, općina Karlovac, prebivalište u Tušilovačkom Cerovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. do zarobljavanja 7. kolovoza 1995. god. u 15 sati u Krnjaku bio pripadnik oružanih paravojnih postrojba tzv. Vojske Krajine , III, brigade, 11. bataljona, 2. čete, i aktivno sudjelovao u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Tijekom 1991. i početkom 1992. god. kao pripadnik odjeljenja minobacača 82 mm borbeno djelovao po naseljenim mjestima Selišće, Ladvenjak, Logorište, kao i po samom gradu Karlovcu gađajući civilne ciljeve. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” HV-a nalazio se u sastavu pobunjeničke srpske vojske i kao vojnik-pješak oružano djelovao po položajima Hrvatske vojske, pružajući tako otpor legalnim snagama RH da uspostave kontrolu nad tim hrvatskim teritorijem.

MILIVOJEVIĆ, GOJKO, (Lazo), rođen 30.09.1935. god. u Karlovcu, Srbin, dana 20. rujna 1991. god. u Cerovcu dobrovoljno pristupio srbočetničkoj paravojsci. U XI. brigadi djelovao je kao tenkist i oružano djelovao. Nakon svibnja 1995. god. na području između Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

MILOŠEVIĆ, MANE, (Dane), rođen 11.11.1954. god. u Broćancu, Slunj, Srbin, tijekom rujna 1991. god. pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine, najprije u tzv. Samostalnom vodu Bročanac, nakon toga u mnogim raznim paravojnim srpskim postrojbama, a početlom vojno-redarstvene akcije “Oluja” zatekao se na mjestu zamjenika zapovjednika 1. čete 2. pješadijskog bataljuna XIII. brigade srpske paravojske, na položaju Simić Brdo kod Perjasice, gdje aktivno bojno djeluje.

MILJANOVIĆ, STEVO, (Nikola), rođen 6.06.1954. god. u Vrginmostu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

MILJENOVIĆ, ČEDO, (?), 38 godina, iz Male Crkvine, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

MILJENOVIĆ, MILAN, (Milan), rođen 6.08.1956. god. u Maloj Crkvini, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. U drugoj polovici 1991. pobunjeni Srbi organiziraju oružane napade, u okviru kojih osnivaju zatvor u Vojniću. Imenovani prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubilia dva civila hrvatske nacionalnosti.

MILJEVIĆ, NIKOLA, (Pero), rođen 28.06.1937. god. u Gređanima, općina Vrginmost, prebivalište u Gređanima, Srbin, u kolovozu 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav paravojnih postrojba tzv. RSK. Kao pripadnik ovih pobunjeničkih postrojba sudjelovao je u napadu na Topusko, boreći se protiv teritorijalne cjelovitosti RH. Pripadnici HV-a su ga uhitili 8. kolovoza 1995. god. na području Topuskog.

MILJEVIĆ, PERO, (Nikola), rođen 18.02.1968. god. u Glini, prebivalište u Grđanima, općina Vrginmost, Srbin, tijekom srpnja 1991. god. u Grectanima, općina Vrginmost, u nakani da ugrozi živote i imovinu gradana RH, te u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH, otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine, za vrijeme oružanih napada tzv. JNA i drugih srpskih pobunjeničkih postrojba na RH priključuje se istima, uzima naoružanje i opremu i aktivno sudjeluje u napadu na legalne snage RH, kao i na mjesta pretežno naseljena hrvatskim stanovništvom, sve radi spriječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na taj dio teritorija RH.

MIRIĆ, MILAN, (Dušan), rođen 24.05.1965. god. u Slunju, općina Slunj, Srbin, dana 11. ožujka 1993. god. stupio u neprijateljske oružane postrojbe, u XXI. kordunaški korpus, XIII. pješadijeku brigadu, 2. bataljun, 2. četu. Nalazio se na položaju u selu Perjasica – Kestenak, na prvoj crti bojišnice, odakle je djelovao do početka akcije “Oluja”. Kao građanin RH služio agresorskoj vojsci, sudjelujući u prinudnom raseljavanju nesrpskog stanovništva i njihovom likvidiranju vatrenim oružjem.

MIRIĆ, MILAN, (?), 30 godina, iz Veljuna, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

MIRIĆ, STEVO, (Rade), rođen 10.01.1928. god. u Karlovcu, prebivalište u Skakavcu, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

MRAOVIĆ, JANKO, (Tešo), rođen 30.05.1947. god. u Čemernici, općina Gvozd, prebivalište u Čemernici, Srbin, početkom srpnja 1991. god. mobiliziran je u nelegalne oružane postrojbe tzv. Vojske RSK, a sredinom istog mjeseca pristupa tzv. graničnoj miliciji i vrši dužnost stražara kod skladišta naoružanja. Kao pripadnik paravojske XIX. brigade XXI. korpusa bio je na položajima u Novom Selu i Crnoj Dragi (od Lasinje prema Prkosu). Bio je u odori bivše JNA i naoružan. U sastavu ove paravojne postrojbe bio je do 7. kolovoza 1995. god., kada su ga uhitili pripadnici HV-a.

MRKOBRADA, MIRKO, (Petar), rođen 28.12.1961. god. u Karlovcu, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin. u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.

MRKŠIĆ, MILORAD, (Stevan), rođen 2.06.1958. god. u Vojniću, Srbin, kao pripadnik tzv “samostalnog voda” u Širokoj Rijeci, općina Vojnić, držao je straže do siječnja 1992. god. U travnju 1992. god. mobiliziran je u XIII. brigadu, 1. četu, 2. vod Vojske RSK u mjestu Krstinja. Ova vojna postrojba borbeno je djelovala na području Gojkovca, Tržića, Batnoge i Široke Rijeke, a ti su napadi bili usmjereni i na lokalno civino stanovništvo koje je bilo tada prinuđeno napustiti svoja ognjišta.

MUŠKINJA, VELJKO, (Rade), rođen 16.07.1947. god. u Brezovoj Glavi, općina Karlovac, od kolovoza 1991. god. držao straže na položaju Brezova Glava – Cvijanović – Grbino Brdo. Nakon toga premješten je na položaj Ljepović Jarak i Udbinu – Sjeničak, gdje je raspoređen u I. bateriju “protivvazdušne obrane” na trocijevni mitraljez, sa zadatkom promatranja i uništavanja mogućih naleta Hrvatskog borbenog zrakoplovstva. U vremenskom razdoblju od ožujka 1992. god. do jeseni iste god. bio je u postrojbi “Milicije SAO Krajine”. Od jeseni 1992. god. do sredine srpnja 1995. god. nalazio se na položaju u Ljepović Jarku, kao rukovoditelj na trocijevnom mitraljezu.

NAHOD, MILOŠ, (Borislav), rođen 4.02.1953. god. u Lisinjskom Sjeničaru, općina Karlovac, prebivalište u Lisinjskom Sjeničaru, Srbin, početkom kolovoza 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba tzv. RSK na području Petrove Gore. Zaduživši naoružanje držao je straže, a zatim se uključio u srpski plan okupacije ovog dijela RH, a u cilju stvaranja tzv. Krajine. Hrvatski vojnici su ga uhitili na područjju općine Gline.

NAPIJALO, MIHAJLO, (Dragić), rođen 20.09.1960. god. u Vojniću, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

NASUFOVIĆ, RAMO, (Ibrahim), rođen 8.10.1950. god. u Mutniku, općina Cazin, prebivalište u Vrhovinama, Musliman, tijekom 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav tzv. Vojske SAO Krajine i bio na neprijateljskim položajima kod Dabra i Otočca. Naoružanje je dobio od Bogdana Srdića. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “”Oluje” pripadnici HV-a su ga uhitili na cesti prema Prijeboju. U trenutku uhićenja bio je naoružan.

NOVAKOVIĆ, ĐURO, (Simo), rođen 30.09.1948. god. u Veljunskoj Glini, Srbin, tijekom lipnja 1992. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Vojnića u sastavu kojih je bojno djelovao protiv legalnih organa vlasti Republike Hrvatske.

NOVAKOVIĆ, MILOŠ, (Stevan), rođen 4.01.1949. god. u Vojišnici, općina Vojnić, Srbin, od listopada 1991. god. u mjestu Vojišnici držao seosku stražu do početka 1992. god. Tijekom 1992. god. odlazi u XXI. kordunaški korpus, 3. bataljon, 1. četu, 1. vod u sastavu kojih bojno djeluje iz Turnja i Slunjskih Selnica po pripadnicima HV-a i redarstvenim snagama. Kao posljedica tih napada došlo je do bijega civila hrvatske nacionalnosti s ovih područja kojima su ovim napadima bili ugroženi životi.

NOVAKOVIĆ, RADE, (?), 40 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

OPAČIĆ, MILAN, (Milan), rođen 22.10.1951. god. u Karlovcu, Srbin, dana 4. kolovoza 1991. god. pristupio paravojnim srbočetničkim snagama i djelovao aktivno na raznim položajima duž cijele općine Karlovca. Bio je mehaničar u srpskoj XI. kordunaškoj pješadijskoj brigadi.

OPAČIĆ, NEBOJŠA, (?), 32 godine, iz Gornje Visočke, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čet 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivnoje sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

OREDIĆ, ČEDOMIR, (Stevo), rođen 18.11.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, makar znajući da je područje Krnjaka dio teritorija Republike Hrvatske na kojem vrijede zakoni RH, nakon što je agresijom tzv. JNA i drugih paravojnih četničkih postrojba područje Krnjaka privremeno okupirano, sa ciljem da pomogne u pripajanju tog dijela RH tzv. SAO Krajini, uvođenju okupatorske vlasti i sprječavanju državljana RH u kretanju po cijelom njenom teritoriju, preuzeo je dužnost suca “Opštinskog suda za prekršaje Krnjak”, te je 23. travnja 1994. god. kaznio M. Sinković – Cindrić kaznom zatvora u trajanju od deset dana zbog “ilegalnog prelaska granice” između tzv. SAO Krajine i Republike Hrvatske, dakle poduzeo je protuustavnu odluku uvođenja stranog pravosudnog (okupatorskog) sustava.

OREŠČANIN, MILOŠ, (Milutin), rođen 23.12.1925. god. u Blatuši, općina Vrginmost, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

OREŠČANIN, MILUTIN, (Milutin), rođen 1.06.1968. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

PAIĆ, ĐURO (Bogdan), rođen 7.10.1955. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

PAIĆ, TOŠA, (Milan), rođen 20.02.1954. god. u Pješčanici, općina Vrginmost, Srbin, u drugoj polovici 1991. kao zapovijednik Policijske stanice Vojnić organizirao izdvajanje iz Policijske uprave Karlovac i osnivanje Stanice milicije Vojnić u okviru tzv. SUP-a Knin. Kako bi onemogućio djelovanje legalne hrvatske vlasti, zajedno s Tošom Paićem, zapovjedio je postavljanje barikada s naoružanom stražom radi kontrole ulaska i izlaska građana s područja Vojnića, uhićivanje “nepoćudnih” građana, njihovo zlostavljanje i premlaćivanje, te općenito napadaje na pripadnike Hrvatske vojske i policije, što su njima podređene osobe i činile.

PAPIĆ, DUBRAVKO, (Milan), zvani Dudo. rođen 7.04.1991. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1993. god. do 5. kolovoza 1995. god. bio pripadnik nelegalne, pobunjeničke tzv. vojske SAO Krajine. Sudjelujući u oružanoj pobuni protiv RH nalazio se na neprijateljskim položajima u mjestu Perjasici uz rijeku Mrežnicu, nasuprot šumi Mali Mašnik, naoružan i u odori neprijateljske vojske.

PAVKOVIĆ, MILAN, (Ljuban), rođen 7.01.1971. god. u Karlovcu, Srbin, u rujnu 1991. god. kao dragovoljac pristupa srbočetničkim paravojnim snagama, XXI. korpusu, XI. brigadi, 2. bataljonu, 3. četi. Kao vojnik-pješak držao položaje kod Barilovića. Primio je naoružanje i smb-odoru. Cijelo vrijeme oružano je djelovao na prvim crtama po hrvatskoj vojsci, sve do kolovoza 1995. god.

PAVLOVIĆ, BRANKO, (Gojko), rođen 30.11.1946. god. u selu Mračaju, Srbin, dana 28. lipnja 1991. god. pristupa srbočetničkoj vojsci raspoređujuči se na seoske straže na području Široke Rijeke i Sajkovca. Koncem 1991. god. biva raspoređen na položaj na Pašni Potok, potom odlazi na položaje u Cetingrad. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik XIII. brigade, 1. bataljuna, 1. čete, 1. voda tzv. Vojske RSK, na području Tržića držao je položaje nasuprot položaja hrvatske vojske, dakle aktivno djelujući.

PAVLOVIĆ, ILIJA, (Vasilije), rođen 9.09.1959. god. u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, u srpnju 1991. god. priključio se oružanim neprijateljskim postrojbama tzv. RSK, te bio na položaju u minobacačkom odjeljenju u Ljepović Jarku. Od prosinca 1991. god. pripadnik je 4. bataljuna XI. brigade. Od ljeta 1992. odlazi na topničku bateriju na položaj Brezova Glava, Skakavac i Lipje. Bio je djelatnik tzv. “Stanice milicije” u Vojniću. Od početka 1995. god. do 3. kolovoza 1995. god. ponovno je pripadnik 4. bataljona XI. brigade u selu Lipje, a od 3. kolovoza 1995. god. prebačen je na položaj na poligon Slunj, sudjelujući kroz sve navedeno vrijeme u napadima na pripadnike HV-a i lokalnog civilnog pučanstva, koje je tim napadima natjerano u bijeg (područje Lipja, Slunja i Perjasice).

PAVLOVIĆ, MIODRAG, (Miloš), rođen 19.12.1964. god. u Karlovcu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

PEKEČ, DUŠAN, (?), 35. godina iz Primišlja, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

PEKIĆ DUŠAN, (Mirić), rođen 23.02.1949. g . u Donjoj Trebinji, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

PELEŠ, RADOMIR, (Nikola), rođen 13.03.1960. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

PEŠUT, MANOJLO, (Ilija), rođen 27.11.1936. god. u Ogulinu, Srbin, u listopadu 1994. god. pristupa srbočetničkim postrojbama (Pleščanska brigada), gdje dobiva naoružanje i odoru. Glavni zadatak mu je bio dovoz hrane od glavne ceste do sela Malbaše gdje se nalazilo oko 30 ljudi na prvim crtama bojišnice a koji su vojno djelovali po pripadnicima HV.

PETROVIĆ, DUŠAN, (?), 42 god., Tušilović, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

PETROVIĆ, ĐURO, (Branko), rođen 27.06.1955. god. u Vojniću, Srbin, u srpnju 1991. god. nalazio se na barikadama u mjestu Knežević Kosi na cesti Karlovac – Bihać, zajedno s još četvoricom naoružanih Srba. Od kolovoza 1992. god. bio je pripadnik XI. pješadijske brigade, 3. čete, 2. voda, 1. odjeljenja Vojske tzv. SAO Krajine, u sklopu kojih je izvršavao vojni zadatak, stražarsku patrolnu djelatnost, naoružan poluautomatskom puškom, na mjestu Knežević Kosa do kote Mrđenović groblje.

PETROVIĆ, MARKO, (?), 35 godina, iz Svinice kod Maljevca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

PEURAČA, MILE, (Božo), rođen 1.01.1956. god.u Karlovcu, dobrovoljno se priključio postrojbama JNA na području Slunja, gdje je sudjelovao u napadu na to mjesto, a potom je preuzeo zapovjedništvo tzv. “vojne policije”, u listopadu 1991. god.

PEURAČA, NIKOLA, (Gojko), rođen 10.01.1948. god. u Gornjem Budačkom, općina Karlovac, Srbin, dana 21. kolovoza 1991. god. pristupa paravojnim srbočetničkim postrojbama gdje je postavljen za zapovjednika III. čete te djeluje na položajima kod rijeke Korane. Poslije biva postavljen za zamjenika zapovjednika II. bataljuna koji drži položaje ušća rijeke Radonje i Korane do sela Lušice. Nakon svibnja 1995. god. na području Slunja bio pripadnik samostalne čete u okviru specijalnog korpusa inženjeriske čete paravojske tzv. RSK, sa svrhom sprječavanja ulaska legalnih snaga RH na okupirano područje i uspostave na tom području ustavno-pravnog poretka RH, te se u odori i oružjem borio protiv Hrvatske vojske i redarstvenika za vrijeme akcije “Oluja”.

POLOJAC, MILOŠ, (Rade), rođen 2.09.1937. god. u Podgorju, općina Vrginmost, Srbin, tijekom lipnja 1991. god. pristupio pravojnim snagama SAO Krajine na podrčju Vrginmosta gdje je zadužio vojnu odoru i naoružanje.

POPOVIĆ, DRAGIĆ, (Mihajlo), rođen 29.11.1946. god. u Svinici, općina Vojnić, Srbin, od rujna 1991. god. do siječnja 1992. god., od lipnja 1993. do konca 1993. god., te od srpnja 1995. god. do 6. kolovoza 1995. god. oružano, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga, djelovao u sastavu XI. brigade srpske vojske Krajine sa privremeno zaposjednutog teritorija RH, s područja Cerovca i Tušilovića.

POPOVIĆ, SIMO, (Milan), rođen 10.07.1941. god. u Čatrnji, općina Karlovac, prebivalište u Čatrnji, Srbin, državljan RH, od svibnja 1993. god. bio u sastavu nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. RSK u Ponorcu u sastavu 3. čete XI. brigade XXI. korpusa. Kao pripadnik ove jedinice odlazi na borbene položaje u Ponorcu. Postrojbe pobunjenih Srba kojima je i sam pripadao okupirale su dio hrvatskog teritorija. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” pobjegao je s položaja i uputio se svojoj kući. Prilikom ulaska u selo predao se pripadnicima HV.

POPRATINA, DARKO, (Milan), rođen 26.06.1967. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovca (Kamensko, Sajevac i Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano.

POŠTIĆ, LJUBOMIR, (Dušan), rođen 26.07.1958. god. u Sisku, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

POŠTIĆ, MATIJA, (?), 53 godine, iz B. Glave, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

POTKRAJAC, DUŠAN, (Miloš), rođen 1937. god., iz Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

PRUSAC, MIĆO, (?), zvani Miloš, pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

PRUSAC, MILOŠ, (Jovan), rođen 19.03.1927. god. u Glini, prebivalište u Skakavcu, općina Karlovac, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini. Imenovani je, prema iskazu I.N., bio glavni organizator ovih protuustavnih radnji.

RABLJENOVIĆ, MILAN, (Milivoj), rođen 5.02.1961. god. u Jovcu, općina Dvor na Uni, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

RADANOVIĆ, ĐOKO, (Petar), rođen 25.02.1949. god. u Vrginmostu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

RADIČANIN, SLOBODAN, (Ilija), rođen 18.12.1951. god. u Perni, općina Gvozd, prebivalište u Topuskom, općina Topusko, Srbin, u listopadu 1991. god. uključio se u sastav tzv. Milicije RSK u Stanici milicije Topuskom koja je bila u sastavu Stanice milicije Gvozd. Pristupivši pobunjeničkoj miliciji uključuje se u oružanu pobunu protiv ustavno-pravnog poretka RH. U kolovozu 1995. god. uhitili su ga hrvatski vojnici.

RADOJČIĆ, DARKO, (Mirko), rođen 15.09.1959. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada JNA i paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnju tzv. SAO Krajini.

RADOVIĆ, MILE, (?), 37 godina, iz God. Budačkog, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

RADOVIĆ, MII.OŠ, (?), 40 godina, iz Gornjeg Budačkog, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

RADULOVIĆ, DUŠAN, (Miloš), rođen 8.07.1957. god. u Kmjačkom Grabovcu, općina Karlovac, Srbin, u listopadu 1991. god. pristupa paravojnim srbočetničkim postrojbama u tzv. XXI. korpus. U tijeku listopada 1994. god. uključio u sastav 2. bataljuna, pozadinsku četu, tehnički vod, stacioniranog na položaju u Budačkoj Rijeci, sve do kolovoza 1995. god.

RADULOVIĆ, MILOŠ, (Stanko), rođen 21.05.1936. god. u Krnjačkom Grabovcu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od 1. ožujka 1992. god. do 8. kolovoza 1995. god. priključio se nelegalnim oružanim snagama u Krnjačkom Grabovcu u sastav tzv. TO Krnjak, pri XI. krnjačkoj brigadi. Išao je na položaje u sela Krnjački Grabovac i Kmjak. Postrojbe u kojima se nalazio privremeno su okupirale dio teritorija RH i u čijem je sastavu djelovao u borbama protiv legalnih oružanih postrojba.

RAJŠIĆ, SIMO, (Nikola), rođen 15.10.1939. god. u Starom Selu, općina Vrginmost, Srbin, priključio se u ljeto 1991. god. nelegalnim oružanim postrojbama držeći straže u Starom Selu. Bio je, dakle, pripadnikom oružanih snaga koje su privremeno okupirale dio teritorija RH. Sudjelovao je u borbama protiv legalnih oružanih postrojba RH.

RAKINDŽIĆ, NENAD, (Dragoljub), rođen 18.03.1952. god. u Sisku, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

RATKOVIĆ, MILE (Jovan), rođen 20.04.1934. god. u Boviću, općina Vrginmost, prebivalište u Boviću, Srbin, u ljeto 1991. god. pristupio pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine u Boviću, općina Vrginmost. Tom prilikom dobio je naoružanje, a nosio je odoru tzv. JNA. Raspoređen je u Samostalni vod u sastavu kojega je davao stražu u selu Boviću. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” otišao je sa svoga stražarskog mjesta u selo Čemernicu i priključio se koloni u pravcu Gline, ali se zbog nemogućnosti prolaza vratio u pravcu Topuskog gdje je ranjen i prebačen u sisačku bolnicu.

REBIĆ, DARKO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

REBIĆ, DUŠAN, (Dragan), rođen 29.01.1960. god. u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. kao naoružani pripadnik paravojnih srpskih snaga drži straže u selu Gornja Trebinja. Od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje po prvim crtama u Kablarima. Odlazi na poligon Cerovac gdje drži straže sve do svibnja 1992. god., kada je u sklopu 3. čete 1. bataljona XI. brigade neprijateljske paravojske u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1993. god. Potom odlazi na punkt Popović Brdo mijenjajući odoru i postrojbu, postajući milicajac tzv. SAO Krajine, a iza toga u selo Brođani, Kamensko, gdje oružano i borbeno djeluje po HV do kolovoza 1995. god.

REBIĆ, MILORAD, (Đuro), rođen rođen 26.03.1960. god., u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. kao naoružani pripadnik paravojnih srpskih snaga drži straže. U studenome 1991. god. premješten je na Lemić Brdo i to u sklopu Vrelo-utinjske čete, odakle je sa cijelom četom prebačen na vojni poligon Cerovac, gdje drži straže. Polovicom 1992. god. cijeli vod biva prebačen u tzv. graničnu miliciju tzv. SAO Krajine i odmah upućen na prvu crtu prema Hrvatskoj vojsci na Popović Brdu. Ovdje ostaje do akcije Maslenica, kada su svi prebačeni u vojsku tzv. RSK u XXI. kordunaški korpus, XI. brigadu, 3. četu. Tako se tijekom 1993., 1994. i 1995. god. nalazio na prvim crtama prema Hrvatskoj vojsci gdje je naoružano i vojno djelovao u Brođanima, Kublarima, Lemić Brdu, Popović Brdu. U srpnju 1995. god. upućen je na bojišnicu u BiH gdje također borbeno djeluje.

HODŽIĆ, NIJAZ, (Jusuf), rođen 3.01.1965. god. u Bihaću, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

RODIĆ, DUBRAVKO, (Đuro), rođen 2.05.1970. god. u Glini, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

ROKNIĆ, SIMO, (Milica), rođen 2.09.1944. god. u Ponikvarima, općina Gvozd, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbin, bio organizator srpske pobune u općini Gvozd i to kao zapovjednik tzv. TO. Pučanstvu srpske nacionalnosti dijelio je naoružanje i opremu, a u ovoj aktivnosti je viđen u selu Mala Vranovina. Organizirao je napad na selo Ponikvare, pri čemu su pobunjenici počinili veću materijalnu štetu, a hrvatsko pučanstvo je u strahu pobjeglo.

RUDAN, MIROSLAV, (Dušan), rođen 27.09.1947. god. u Donjem Sjeničnjaku, općina Vrginmost, prebivalište u D. Sjeničnjaku, Srbin, u svibnju 1992. god. priključuje se srpskim nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK. Raspoređen je u sastav 1. voda 2. čete XIX. bataljuna XXI. korpusa, na borbeni položaj u Kovačevcu. Na položaju je bio zadužan za funkcioniranje veze. Za vrijeme “Oluje”, do kada se nalazio u neprijateljskim vojnim postrojbama, u Vrginmostu su ga uhitili pripadnici HV-a.

RUŠNOV, PERO, (Joso), rođen 9.05.1966. god. u Vrginmostu, općina Vrginmost, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.

SAMARDŽIJA, ĐURO, (Adam), rođen 26.05.1969. god. od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

SAMARDŽIJA, MILAN, (Radivoje), rođen 8.06.1969. god. u Topuskom, općina Vrginmost, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

SANČANIN, BRACO, (Ratko), rođen 6.11.1960. god. u Prnjavoru, Republika BiH, u travnju 1991. god. dragovoljno pristupio u redove srpskih paravojnih snaga, u redove tzv. Milicije SAO Krajine na području Slunja, aktivno se uključio u akcije protiv legalnih snaga RH, te vršio fizička maltretiranja zatočenih civila. Tako je dana 16.10.1991. god. u zatvoru u T. Korenici policijskom palicom tukao Hrvata civila te mu na kraju izbio sve prednje zube.

SELAKOVIĆ, DAVID, (Nikola), zvani Dašo, rođen 24.02.1930. god. u Udbinju, općina Skakavac, prebivalište u Udbinju, Srbin, u vremenskom razdoblju od ljeta 1991. god. do zarobljavanja 4. kolovoza 1995. god. bio pripadnik oružanih paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine. Početkom srpske pobune bio je u sastavu pripadnika tzv. Narodne zaštite i naoružan stražario u tom okupiranom području. Nakon 10. svibnja 1995. god. borbeno je djelovao na prvoj crti bojišnice spram HV-a, na području Brođana, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. kordunaškog korpusa paravojske tzv. RSK, sa ciljem sprječavanja ulaska legalne vlasti RH na taj dio hrvatskog teritorija. Zarobljen je 4. kolovoza 1995. god.

SIKIRICA, DRAGAN, (Milan), rođen 20.07.1950. god. u Vodević Brdu, općina Karlovac, u drugoj polovici 1991. god. pobunjeni Srbi organiziraju oružanu pobunu, u okviru koje osnivaju zatvor u Vojniću. Imenovani prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti.

SIMIĆ, ĐOKO, (Milutin), rođen 10.06.1959. god. u Slunju, Srbin, dana 15. prosinca 1991. god. pristupa srbočetničkoj paravojsci u Srednjem Poloju u III. pješadijsku brigadu. Djeluje oružano u Persjanici te u pograničnoj miliciji u Primišlju gdje ostaje sve do 1. svibnja 1993. god. Od 1. kolovoza 1994. god. postaje zapovjednik odjela PZO.

SMOLJANOVIĆ, (?), (?), zvani Smoki, 40 godina, iz Macut Brda, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

STANKOVIĆ, RADE, (?), 46 godina, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

STEVIĆ, SERGEJ, (?), 30 godina, iz Like, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

SUČEVIĆ, BOŠKO, (Pavao), rođen 10.01.1954. god. u God. Primišlju, općina Slunj, Srbin, dana 22. kolovoza 1991. god. pristupio paravojnim postrojbama tzv. Vojske RSK. Aktivno je sudjelovao u napadu na Slunj, te je po okupaciji Slunja prebačen na položaj u Perjasicu, kod Jelvika, gdje je postavljen na dužnost zapovjednika voda, na kojoj je ostao do 15. svibnja 1992. god.

SUČEVIĆ, BRANKO, (?), rođen 1937. god. iz Donje Perjasice, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

SUDAR, DRAGAN, (Đuro), rođen 2.08.1955. god. u Potplanskom Selu, općina Generalski Stol, prebivalište u Perjasici, općina Generalski Stol, Srbin, od kolovoza 1993. god. do 5. kolovoza 1995. god. bio pripadnik nelegalne, pobunjeničke tzv. Vojske SAO Krajine. Sudjelujući u oružanoj pobuni protiv RH nalazio se na neprijateljskim položajima u mjestu Perjasici uz rijeku Mrežnicu, nasuprot šumi Mali Mašnik, naoružan i u odori neprijateljske vojske.

SUZIĆ, GRIGORIJE, (Dušan), rođen 24.07.1950. god. u Lasinjskom Sjeničaku, općina Karlovac, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, općina Karlovac, preuzeo funkciju u tzv. Ratnom predsjedništvu. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvorn okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene.

ŠAPIĆ, LJUBAN, (Bože), zvani Baća, rođen 20.09.1952. god. u Malički, općina Vrginmost, prebivalište u Malički, Srbin, u kolovozu 1992. god. priključio se pobunjeničkim, oružanim postrojbama tzv. RSK, prihvatio velikosrpsku ideju okupacije dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije, sudjelujući u oružanim napadima na legalne organe RH. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” zarobili su ga pripadnici HV-a 7. kolovoza 1995. god. u Malićki, općina Vrginmost.

ŠARIĆ, MILIVOJ, (?), 38 godina, Vojnić, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

ŠIMUNLIJA, ĐORĐE, (Đuro), rođen 28.08.1966. god. u Karlovcu, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, općina Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. Ratnom predsjedništvu. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene.,

ŠKALJAC, ĐURO, (Miloš), rođen 20.09.1954. god. u Slavskom Polju, općina Vrginmost, Srbin, u srpnju 1991. god. preuzeo dužnost rukovoditelja i organizatora rada “Milicijske stanice Tušilović” u sklopu tzv. SUP-a Knin. Potom je naredio postavljenje barikada na prometnicama s naoružanim stražama, neređivao uhićenja nepoćudnih građana i oduzimanje imovine, a što su njemu podređene osobe i izvršavale, pa su građani lišavani slobode i odvođeni u zatvore.

ŠOLIĆ, BOŽO, (Stevan), rođen 14.01.1942. god. u Donjem Budačkom, općina Karlovac, prebivalište u Donjem Budačkom, Srbin, početkom 1992. god. odzvao se mobilizacijskom pozivu pobunjenih Srba, zadužio naoružanje i prihvatio davanje seoskih straža u selima Galovo i Komadine. Koncem veljače otišao je u bolnicu, a ponovno je mobiliziran u jesen 1993. god. na istu stražarsku dužnost sa ciljem onemogućavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na ovo područje. Za vrijeme “Oluje” pripadnici HV-a su ga zatekli u kući.

ŠORGIĆ, SLAVKO, (Jovan), rođen 1.02.1957. god. u Biovičinu Selu, općina Knin, prebivalište u Biovičinu Selu, Srbin, u lipnju 1991. god. uključuje se u sastav srpske paravojne “Bukovačke brigade” tzv. SAO Krajine, s kojom se nalazio na području Biovičina Sela, okolice i na položajima oko Skradinskog zaleđa, gdje je sudjelovao u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Također je od 15.06.1995. do 7.08.1995. god. bio pripadnik XIII. brigade srpske paravojske koja je sudjelovala u oružanoj borbi protiv RH.

ŠPANOVIĆ, ĐORĐE, (Dmitar), rođen 10.09.1971. god. u Karlovcu, općina Karlovac, u vremenskom razdoblju od 1. studenoga 1991. god. do 8. kolovoza 1995. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK u Skavcu u sastav 3. čete 3. bataljuna XI. brigade, te išao na borbene položaje na području sela Brosjani, Cetingrad, Tržić i Primošlje. Ove su postrojbe privremeno okupirale dio teritorija RH s kojih je lokalno civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti natjerano u bijeg.

ŠUNTIĆ, STJEPAN, (Marko), rođen 1.10.1964. god. u Čremušnici, općina Lasinja, prebivalište u Čremušnici, Hrvat, dana 28. siječnja 1993. god. mobiliziran u nelegalne, oružane, pobunjeničke postrojbe vojske tzv. RSK. Raspoređivan je na položaje u Dugom Selu, zatim u Bosanskom Petrovcu, Klupi i Slapnici (BiH). Od 14. srpnja do 28. srpnja 1995. god. bio je na neprijateljskom položaju u Kamenskom, a zatim biva premješten u Kupljansko kraj Vojnića. Od 1. kolovoza 1995. god. nalazi se na Slunjskom poligonu, a 4. kolovoza 1995. god. odlazi u Primišlje i Veljun. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” pripadnici HV-a su ga uhitili.

TEPŠIĆ, BORO, (?), 41 godina, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

TEPŠIĆ, SVETOZAR, (Mile), rođen 16.12.1955. god. u Maloj Trepči, općina Vrginmost, prebivalište u Slunju, Srbin, od kolovoza 1992. god. do kolovoza 1995. god. kao pripadnik paravojnih postrojba pobunjenih Srba tzv. Vojske SAO Krajine bio je na dužnosti stražara na Slunjskom poligonu. Čuvao je skladišta streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava (Kozara i Atomsko sklonište). Pripadnici HV-a su ga zarobili za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” 6. kolovoza 1995. god. U trenucima zarobljavanja bio je naoružan i u odori neprijateljske pobunjeničke vojske.

TESLA, JOVAN, (Jovan), rođen 27.08.1965. god. u Vojniću, prebivalište u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

TIŠMA, DANE, (Vid), rođen 8.09.1953. god. u Dnopolju, prebivalište u Dnopolju, općina Donji Lapac, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

TOPIĆ, NIKOLA, (Milorad), rođen 20.05.1946. god. u Jamari, općina Slunj, Srbin, od 4. rujna 1991. god. do 8. kolovoza 1995. god. bio pripadnik nelegalnih oružanih postrojba tzv. RSK u Jamarima u sastavu tzv TO Jamari, te naoružan išao na borbene položaje na području sela Jamari, Kordunski Leskovac i Šturlići. Ove snage su okupirale jedan dio teritorija RH na kojem su zlostavljali i protjerali Hrvate.

TRBOJEVIĆ, ILIJA, (Marko), rođen 2.08.1969. god. u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, u vremenskom razdoblju od ožujka 1992. god. bio pripadnik paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine, XI. pješadijske brigade sa Korduna, aktivno sudjelujući u napadima na pripadnike HV te civilno stanovništvo područja Banske i Slunjske Selnice, te Maslenice koje je napadima tjerano u bijeg.

TRBOJEVIĆ, RAJKO, (Rade), rođen 5.06.1970. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovca (Kamensko, Sajevac i Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano.

TRKULJA, BOGDAN, (Dimitrije), rođen 14.07.1958. god. u Gvozdu, prebivalište u Perni, općina Gvozd, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

TRKULJA, JOVICA, (?), 39 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

TUMBAS, MIĆA, (?), 47 godina, iz Burić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane.

ULEMEK, MAKSIM, (Jovan), rođen 3.03.1959. god. u Blatuši, općina Gvozd, prebivalište u Gvozdu, Srbin, u srpnju 1991. god. odzvao se pozivu tzv. TO (pobunjeni Srbi), zadužio naoružanje i opremu i uključio se u davanje seoskih straža u Blatuši. Ušavši u sastav “Blatuškog voda” sudjeluje u napadu na Topusko, Gređane i Lasinju. U svibnju 1992. god. dolazi do transformacije, TO se gasi, a pobunjeni Srbi stvaraju tzv. Vojsku SAO Krajine. Imenovani postaje član XIX. pješačke brigade XXI. korpusa. U ovoj postrojbi ostaje do proljeća 1994. god., a tada prelazi u 75. samostalni inženjerijski bataljun sa sjedištem u Blatuši, gdje je bio vozač. Za vrijeme “Oluje” pripadnicima HV-a se predao u Topuskom, gdje je prevozio pontonski most za potrebe pobunjeničke srpske vojske.

VELIMIROVIĆ, MILOŠ, (Dragoljub), rođen 14.06.1958. god. u Veljunu, općina Slunj, prebivalište u Veljunu, Srbin, od travnja 1992. god. do kolovoza 1995. god. bio pripadnik XXI. kordunaškog korpusa, 1. bataljuna XIII. brigade pobunjeničke, nelegalne tzv. Vojske SAO Krajine, sudjelujući u pobuni protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” pripadnici HV-a zarobili su ga na neprijateljskom položaju na području Primišlja, općina Slunj, gdje se suprotstavljao dolasku legalne hrvatske vlasti na taj dio hrvatskog teritorija.

VILENICA, DRAGAN, (Savo), rođen 30.04.1946. god. u Starom Selu, općina Vrginmost, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.

VIŠNJIĆ, DUŠAN, (?), 27 godina, iz Svinice kod Maljevca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

VIŠNJIĆ, DUŠAN, (?), 35 godina, iz Cvijanović Brda, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

VOJNOVIĆ, OSTOJA, (Ostoja), rođen 11.06.1947. god. u Crnom Potoku, općina Vrginmost, početkom srpnja 1991. god. pristupa nelegalnim, oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Vrginmosta koje su privremeno okupirale taj dio teritorija RH. U sastavu ovih pobunjeničkih postrojba ostao je sve dok Hrvatska vojska nije oslobodila ovaj dio teritorija Republike Hrvatske. Od 1993. god. nalazio se u sastavu 3. bataljuna XIX. brigade XXI. graničnog odreda, u sastavu kojega je sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH. Za vrijeme “Oluje” pobjegao je s borbenog položaja i skrivao se po šumama oko sela Brubanj do 5. rujna 1995. god. kada su ga uhitili pripadnici HV-a.

VOJNOVIĆ, PERO, (Dušan), rođen 14.07.1965. god. u Vrginmostu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

VOLARIĆ, NENAD, (Andrija), rođen 16.12.1969. god. u Stuttgartu, Njemačka, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

VORKAPIĆ, BORO, (Nikola), rođen 10.01.1954. god. u Vojnovcu, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. kao zapovjednik Policijske stanice Vojnić organizirao izdvajanje iz Policijske uprave Karlovac i osnivanje Stanice milicije Vojnić u okviru tzv. SUP-a Knin. Kako bi onemogućio djelovanje legalne hrvatske vlasti, zajedno s Tošom Paićem, zapovjedio je postavljanje barikada s naoružanom stražom radi kontrole ulaska i izlaska građana s područja Vojnića, uhićivanje “nepoćudnih” gradana, njihovo zlostavljanje i premlaćivanje, te općenito napadaje na pripadnike Hrvatske vojske i policije, što su njima podređene osobe i činile.

VORKAPIĆ, MATIJA, (Pero), rođen 15.08.195. god. u Vrginmostu, Srbin, u vremenskom razdoblju od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. priključio se nelegalnim snagama tzv. RSK u mjestu Vorkapić (tzv. TO Vorkapić), te naoružan puškom išao na borbene položaje u mjestu Vorkapiću i Topuskom. Njegove postrojbe privremeno su okupirale dio teritorija RH što je lokalno civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti natjeralo na bijeg.

VORKAPIĆ, MILOŠ, (Stevan), rođen 14.07.1965. god. u Vrginmostu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

VRAČAR, NIKOLA, (Nikola), rođen 15.04.1950. god. u Zagrebu, Srbin, od listopada 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Trebinja u šumi Lug i Banskim Moravicama. Međuu prvima postavljao barikade na prometnicama. Nakon toga pristupio je XI. brigadi, 1. bataljonu, ITI četi, na području Trebinja – Popović Brda – Knez Gorice i Vukmanića, u sastavu kojih je bojno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama RH.

VUKELIĆ, RADE, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

VUČIĆEVIĆ, JOVO, (?), 35 godina, iz Gornjeg Poloja, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

VUČINIĆ, NIKOLA, (Petar), rođen 27.07.1955. god. u Vrginmostu, općina Vrginmost, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, početkom svibnja 1995. god. priključuje se nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. RSK i ulazi u sastav tzv. TO Vrginmost. Zaduživši naoružanje i opremu odlazi na borbene položaje na području Vrginmosta suprostavljajući se funkcioniranju legalne hrvatske vlasti. Pripadnici HV-a su ga uhitili 9. kolovoza 1995. god., za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja”.

VUČKOVIĆ, BOŠKO, (Vladimir), rođen 20.03.1958. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. pobunjeni Srbi organiziraju oružanu pobunu, u okviru koje osnivaju zatvor u Vojniću. Imenovani prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubili Andrija Gojak i Nikola Papa.

VUČKOVIĆ, ANĐELKO, (Lazo), rođen 26.03.1956. god. u Mašvini, općina Rakovica, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

VUJIČIĆ, MILAN, (Božo), rođen 16.04.1940. god. u Veljunu, općina Slunj, prebivalište u Slunju, Srbin, u listopadu 1991. god. imenovani se uključio u sastav nelegalnih oružanih postrojba pobunjenih Srba, u XXI. kordunaški korpus zaduživši naoružanje i opremu. U sastavu ove jedinice davao je stražu na ulazu u vojarnu u Slunju. Bio je u sastavu pobunjeničkih srpskih postrojba na području BiH, u vremenu od 25. veljače do 5. ožujka 1995. god. Dana 8. kolovoza 1995. god., za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja”, zarobili su ga pripadnici HV-a u mjestu Obljaj, području kojega su privremeno okupirali pobunjeni Srbi.

VUJIĆ, MILAN, (Svetozar), rođen 15.08.1953. god. u Vojišnici, općina Vojnić, Srbin, dana 16. listopada 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim snagama tzv. RSK u Vojniću koje su privremeno okupirale dio teritorija RH. Raspoređen je bio u 4. bataljun, te je odlazio na položaje u Lemić Brdo i Popović Brdo do ljeta 1992. god. Početkom 1993. god. ponovno je mobiliziran u 4. bataljun te je bio na položaju u Banskoj Selnici do 7. kolovoza 1995. god.

VUJIĆ, MIRKO, (Mile), zvani Pujda, rođen 27.08.1950. god. u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. god. pristupa srbočetničkim snagama te i nakon svibnja 1995. god. na području izmedu Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

VUJIĆ, NEDELJKO, (Milovan), rođen 23.09.1956. god. u Vojišnici, općina Vojnić, Srbin, priključio se neprijateljskim oružanim postrojbama tzv. RSK, u kolovozu 1991. god., koje su privremeno okupirale dio teritorija RH. Bio je na položaju u Lešiću, Petrovcu i Lemić Brdu. Od ožujka 1992. god. pripadnik je bataljuna XI. brigade na položaju u Skakavcu i Vojniću do 6. kolovoza 1995. god. Sudjelovao je u oružanim napadima na pripadnike HV te civilno stanovništvo koje je ovim napadima natjerano u bijeg.

VUJNOVIĆ, DUŠAN, (Milan), rođen 20.01.1959. god. u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, u rujnu 1991. god. pristupio nelegalnim paravojnim oružanim postrojbama, u sastavu XIII. brigade XI. korpusa, 1. čete. Tijekom 1991. god. bio je na položajima u mjestima Bukovača, Pašin Potok, Cetingrad, Simića Brdu. Odlazio je i na ratišta u Bosnu u Todorovske Slapnice, iza Kladuše.

VUKELIĆ, DUŠAN, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

VUKIĆ, DARKO (Dušan), rođen 23.08.1963. god. u Karlovcu, općina Karlovac, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

VUKIĆ, DRAGAN, (Mile), zvani Kusa, rođen 9.08.1954. god. u Tuš. Cerovcu, općina Karlovac, Srbin, u kolovozu 1991. god. u znak protesta protiv nove hrvatske vlasti samovoljno skinuo hrvatski barjak sa zgrade Osnovne škole u Tuš. Cerovcu. Nakon toga, u studenome mjesecu dragovoljno pristupio u paravojnu postrojbu tzv. Srpske vojske Krajine s nazivom “Tušilovička četa”. U kolovozu 1993. god. postaje pripadnik paravojne srpske postrojbe 11. odreda sa sjedištem u Tušiloviću, kojom prilikom je držao linije obrane i bio na položajima u Tušiloviću kod crkve, Ciganskom Jarku i Cerovcu kod groblja.

VUKIĆ, DRAGO, (Petar), rođen 24.04.1956. god. u Cerovcu Vukmanićkom, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

VUKIĆ, IGNJATIJE, (Petar), rođen 15.05.1945. god. u Tušilovičkom Cerovcu, Srbin, u tijeku mjeseca veljače 1992. god. uključio se u sastav XI. brigade, 1. čete paravojnih postrojba. Kao pripadnik ovih snaga bio je na položaju, aktivno djelujući, u mjestu Cerovac, od Slunjskih brda prema Zastinji, te u mjestu Ribarima prema rjeci Kupi.

VUKELIĆ, RADE, (Đuro), rođen 22.09.1940. god. u Gornjoj Trebinji, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

VUKOVIĆ, BRANE, (?), 33 godine, Zimići, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

VULETIĆ, NIKOLA (Dušan), rođen 20.01.1957. god. u Donjem Poloju, općina Slunj, Srbin, u drugoj polovici 1991. pobunjeni kad Srbi osnivaju zatvor u Vojniću imenovani prihvaća dužnost milicijskog istraž;;itelja i postaje šef zatvora, te u zatvorskim prostorijama dopušta drugima, a i sam premlaćuje uhićenike, iznuđuje priznanja, te uhićenicima dijeli formulare koje morali popunjavati na način kako je istražitelju odgovaralo, makar nije odgovaralo istini.

VULETIĆ, NIKOLA, (?), rođen 1946. god., iz Poloja, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

VULETIĆ, RAJKO, (?), rođen 1937. god., iz Donjeg Poloja, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

ZDJELAR, MIŠO, (Milka), rođen 5.06.1950. god. u Šljivnjaku, općina Slunj, prebivalište u Šljivnjaku, Srbin, u rujnu 1993. god. priključiio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK, a na poziv pobunjenih Srba iz Vojnog odsjeka Slunj. Raspoređen je u “Civilnu zaštitu” u Veljunu, kojom prilikom je zadužio naoružanje i opremu. Jedinica u koju je raspoređen bila je u sastavu XIII. brigade, 3. bataljun, a položaje je držala kod Veljunskog mosta na rijeci Korani.

ZIMONJA, MILAN, (Stevan), rođen 10.03.1957. god. u Bukovici, općina Vrginmost, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vajniću.

ZINAIĆ, DMITAR, (Jovo), rođen 5.01.1958. god. u Rakovici, prebivalište u Poreču, Srbin, tijekom 1993. i 1994. god. na području Nove Kršlje, općina Slunj, sa ciljem da sruši ustavnopravni poredak RH, za vrijeme okupacije toga teritorija, pridružuje se pobunjenim Srbima, te sa zaduženim naoružanjem i opremom sudjeluje u ratnim aktivnostima protiv legalnih postrojbi Republike Hrvatske.

ZINAJA, DUŠAN, (Mile), rođen 10.02.1952. god. u Vrginmostu, Srbin, u srpnju 1991. god. pristupio u sastav srpskih paravojnih oružanih postrojba u Topuskom. U sastavu XIX. brigade, 2. bataljuna, 1. čete, 2. voda poduzimao je aktivnosti usmjerene na ugrožavanje ustavom utvrđenog ustrojstva te sigurnosti u RH. Od siječnja 1993. god. nalazio se u pozadinskom vodu u mjestu Lasinja gdje je vršio stražarsku službu.

ZINAJA, VLADO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

ZORIĆ, SLOBODAN, (Milan), rođen 8.11.1962. god. u Somboru, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

ZVONAR, MARINKO, (?), 37 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

ŽIVKOVIĆ, MILOŠ, (Petar), rođen 13.05.1946. god. u Karlovcu, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, općina Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. “Ratnom predsjedništvu”. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene.

ŽIVKOVIĆ, MILORAD, (Rade), rođen 4.12.1945. god. u Gornjem Skradu, općina Karlovac, Srbin, tijekom listopada 1991. god. pristupio agresorskoj srbočetničkoj vojsci u selu Gornji Skrad, gdje djeluje naoružan na prvim crtama bojišnice. Sudjeluje u prinudnom raseljavanju nesrpskog stanovništva i njegovoj likvidaciji na ovim područjima.

ŽIVKOVIĆ, STANKO, (Stanko), zvani Dujo, rođen 14.05.1943. god. u Živković Kosi, općina Vojnić, Srbin, u kolovozu 1991. god. pristupio srpskim paravojnim snagama. Postavljen je za zapovjednika voda za selo Živković Kosu sa zadatkom držanja seoskih straža. U rujnu 1991. god. postavljen je za zapovjednika čete za sela Živković Kosu i Bukovicu sa zadatkom držanja straže u mjestu Marić Brdu. U listopadu 1991. god. raspoređen je na Petrovu Goru u mjesto Patrovac, na dužnost zamjenika, sa zadatkom osiguranja Ratne bolnice. U siječnju 1993. god. raspoređen je u 3. cerovački bataljon XI. brigade, na položaj u selo Goljaki, kao stražar promatrač na prvoj liniji obrane prema mjestu Logorište. U srpnju 1994. god. raspoređen je na poligon Cerovac.

ŽUNA, MII.AN, (Miloš), rođen 2.12.1951. god. u Glini, prebivalište u Katinovcu, općina Vrginmost, Srbin, dana 15.12.1991. god. uključio se u sastav nelegalnih oružanih postrojba tzv. RSK, u XIX. kordunašku brigadu, na položaju u mjestu Šefanki. U ovoj postrojbi je bio do svibnja 1993. god. U lipnju 1995. god. uključuje se u sastav XXI. graničnog odreda tzv. vojske RSK, a nalazi se na području od Katinovca do Raštela, sa ciljem sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na ovaj okupirani dio teritorija RH. Zarobili su ga pripadnici HV-a 8. kolovoza 1995. god. u blizini Dvora.

VLADE I ČLANOVI TZV.REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

VLADA BORISLAVA MIKELIĆA

BORISLAV MIKELIĆ, predsjednik

MINISTRI:
MILAN BABIĆ, inozemni poslovi
RADE TANJGA, obrana
ILIJA PRIJIĆ, unutarnji poslovi
UROŠ FUNDUK, pravosuđe i uprava
SIMO ŠIJAN, poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda
BRANKO PETROVIĆ, ekonomski odnosi, gospodarski razvoj i industrija
MILIVOJ KRIČKA, energetika i rudarstvo
MILAN PAĐEN, promet i veze
LJUBIŠA BUDIĆ, urbanizam, stambeno-komunalni poslovi i građevinarstvo
MILE BOSNIĆ, trgovina i turizam
RATKO VESELINOVIĆ, financije
STEVAN ĐURIĆ, zdravlje
SLOBODAN PERIĆ, rad, boračka i socijalna pitanja
STEVO RATKOVIĆ, prosvjeta
DRAGUTIN BOLIĆ, kultura i vjera
MILIVOJ VOJNOVIĆ, tjelesna kultura i sport
DRAGO KOVAČEVIĆ, informiranje

SAVO ŠTRBAC, tajnik

VLADA ĐORĐA BJEGOVIĆA

Đorđe Bjegović, predsjednik
Branko Lubovac, potpredsjednik
Stojan Španović, potpredsjednik

MINISTRI
Nebojša Arbutina, ekonomski odnosi, industrija i razvoj
Dr. Dragiica Bakić, rad i boračko-invalidska zaštita
Miomir Crnogorac, promet i veze
Mitar Brnović, poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo
Slobodan Jarčević, inozemni poslovi
Milivoj Krička, energetika i rudarstvo
Dr. Spiro Kostić, zdravstvo
Milan Knežević, prosvjeta
Radomir Kužeta, pravosuđe i uprava
Đorđe Lazić, trgovina i turizam
Milan Martić, unutarnji poslovi
Vojin Peurača, financije
Milena Tanjga, informiranje
Dušan Rakić, narodna obrana
Ljubiša Budić, građevinarstvo i urbanizam

Savo Štrbac, tajnik

VLADA RISTE MATAKOVIĆA

Risto Mataković, prvi ministar vlade i ministar za pravosuđe

MINISTRI
Vukašin Babić, za energetiku
Dušan Badža, za obrazovanje
Milan Bauk, za financije
Drago Jaramaz, za financije (poslije Bauka)
Savan Grabundžija, za promet i veze
Lazar Macura, za informiranje
Milan Martić, za unutarnje poslove
Dušan Vještica, za urbanizam i građevinarstvo
Veljko Popović, za urbanizam i građevinarstvo (poslije odlaska Dušana Vještice na drugu dužnost)
Boro Rašuo, za inozemne poslove
Petar Štikovac, za vjere
Dr. Vaso Ležaić, za rad, zdravlje i socijalnu politiku

VLADA ZDRAVKA ZEČEVIĆA

Mr. Zdravko Zečević, predsjednik
Dr. Boško Božanić, potpredsjednik
Jovo Kablar, potpredsjednik
Stevo Bogić, potpredsjednik
Veljko Džakula, potpredsjednik

MINISTRI
Nebojša Arbutina, ekonomski odnosi, industrija i razvoj
Đorđe Bjegović, energetika i rudarstvo
Mitar Brnović, poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo
Dušan Ećimović, informiranje
Zdravko Janković, informiranje (poslije Ećimovića)
Rade Gaćeša, građevinarstvo i urbanizam
Dr. Mladen Hadžić, rad i socijalna zaštita
Milan Martić, unutarnji poslovi
Milan Knežević, prosvjeta
Vojin Peurača, financije
David Rastović, šport
Dobroslav Vejzović, inozemni poslovi
Slobodan Jarčević, inozemni poslovi (poslije Vejzovića)
Sergej Veselinović, kulture i vjere
Svetozar Vinčić, trgovina i turizam
Dr. Dušan Jović, zdravstvo
Dr. Srpko Kostić, zdravstvo (poslije dr. Jovića)

Dušan Starević, tajnik

VLADA MILANA BABIĆA

Dr. Milan Babić, predsjednik
Jovan Katić, potpredsjednik
Risto Matković, potpredsjednik
Dušan Starević, potpredsjednik

MINISTRI
Vukašin Babić, za elektroprivredu i energetiku
Dušan Badža, za obrazovanje
Milan Bauk, za financije
Jovan Katić, za industriju i ekonomski razvoj
Dr. Vaso Ležaić, za zdravstvo i socijalnu politiku
Lazar Macura, za informiranje
Milan Martić, za unutarnje poslove
Jovan Radulović, za inozemne poslove
Veljko Stoisavljević, za poljoprivredu, šumarstvo, trgovinu i turizam
Milan Tarbuk, za narodnu obranu
Petar Štikovac, za vjere
Dušan Vještica, za urbanizam i građevinarstvo

Sve navedene vlade kao i članovi iste odgovorni su za agresiju na RH, genocid, nepoštivanje ratnog prava i nepoštivanje ustava RH koji su kršili aktom odvajanja tzv.RSK iz okrilja RH i pokušaja spajanja sa SRJ, tj.stvaranja velike Srbije!

PRIPADNICI SRPSKIH VOJNIH I PARAVOJNIH POSTROJBI U LICI I SJEVERNOJ DALMACIJI (1991-1995)

AGBABA, PREDRAG, (Jovan), rođen 20.03.1970. god. u Otočcu, prebivalište u Otočcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenima hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

AGBABA, ŽARKO, (Stevo), rođen 5.05.1993. god. u Doljanima, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinanama i Bjepolju (područje općine Otočca) i to kao zapovjednik Doljanske čete.

AJDINOVIĆ, PETAR, (Proko), zvani Pero, rođen 28.04.1952. god. u Bovićima, općina Vrginmost, Srbin, pukovnik JNA, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području Korduna, Plitvica, Korenice, Plaškog i Rijeke.

AJDUKOVIĆ, MIROSLAV, (Milan), rođen 18.04.1964. god. u Raduču, općina Gospić, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici Gračac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

BABIĆ, SLAVKO (Rade), 24.12.1951. god. u Ajdovščini, Slovenija, prebivalište u Zagrebu, Srbin, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba.

BAKLAJIĆ, PREDRAG, (?) zvani Centiraš, Otočac, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, općina Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušli u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Babića, te iz pješačkog naoružanja ubili Božu i Željka Babića, te Ružu Jurković.

BALAĆ, DUŠAN, (Cvijo), rođen 1.11.1930. god. u Petrovom Selu, T. Korenica, Srbin, kao pukovnik početkom rujna 1991., dolaskom Banjalučkog korpusa, preuzeo zapovjedništvo nad svim paravojnim postrojbama na području novog L. Osika, zapovijedao neprijateljskim snagama koje su sustavno razarale grad Gospić, Perušić i okolicu. Ove neprijateljske postrojbe su pod njegovim zapovjedništvom u široj okolici Gospića vršile genocid nad hrvatskim pučanstvom tijekom 1991. god.

BANJANIN, NEDJELJKO, (Nikola), zvani Čapan, rođen 26.08.1951. god. u Ponorima, općina Otočac, Srbin, od srpnja 1991. do siječnja 1992. bio pripadnik pobunjeničkih postrojba. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao je noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama vršeći miniranja na navedenim područjima. Kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao je nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže, te bio sudionikom napada u rujnu 1991. na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

BANJEGLAV, NIKOLA, (Nikola), rođen 12.02.1947. god. u Buniću, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

BASIĆ, ĐURO, (Dušan), rođen 24.02.1957. god. u Počitelju, prebivalište u Počitelju, Srbin, tijekom 1990. god. u Počitelju, zajedno s ostalim mještanima sela Počitelja (srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoružan držao straže, vršio kontrolu osoba, sve u cilju spriječavanja ulaska i djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske.

BASTA, ŽELJKO, (Dane), rođen 14.09.1960. god. u Visuću, općina T. Korenica, Srbin, u vremenu od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao pripadnik tzv. Vojske SAO Krajine naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV na području općine Gospića. Postrojba kojoj je pripadao nakon dolaska UNPROFOR-a morala je promijeniti ime u “Plavi bataljun pogranične milicije”.

BEŠIR, DRAGAN, (Pepo), rođen 19.10.1942. god. u Orovcu, općina T. Korenica, Srbin, kao pukovnik početkom rujna 1991. god., dolaskom Banjalučkog korpusa, preuzeo zapovjedništvo nad svim paravojnim postrojbama na području Novog L. Osika, zapovijedao neprijateljskim snagama koje su sustavno razarale grad Gospić, Perušić i okolicu. Ove neprijateljske postrojbe su pod njegovim zapovjedništvom u široj okolici Gospića vršile genocid nad hrvatskim pučanstvom tijekom 1991. godine.

BOBIĆ, BRANKO, (Miloš), rođen 5.07.1930. god. u Starom Selu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

BOBIĆ, MIĆO, (Đuro), rođen 10.11.1947. god. u Dabru, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana, Dabra, Zalužnice, Vrhovina i Bjepolja (područje općine Otočac). Sredinom studenoga 1991. god. bio je u akciji na Glibodolskoj cesti. Svrha akcije bila je da pobunjeni Srbi očuvaju ovu cestu. Pripadnici pobunjenih Srba su koncem siječnja 1992. god. napali i zapalili zaseok Zabare kod Dabra. “Dabarska četa” imala je 25 pobunjenika.

BOBIĆ, MILOŠ, (Savo), rođen 24.03.1930. god. u Starom Selu, općina Otočac, prebivalište u Starom Selu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

BOBIĆ, MLADEN, (Miloš), rođen 8.06.1957. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

BOBIĆ, RADE, (Miloš), rođen 22.02.1959. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

BOBIĆ, SLAVKO, (Branko), rođen 8.05.1950. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

BOBIĆ, VLADO, (Ilija), rođen 10.12.1937. god. u Dabru, općina Otočac, prebivalište u Dabru, Srbin, u jesen 1991. god. zadužio naoružanje koje je upotpunjavao sve do 1992. god. Tom prilikom zadužio je i odoru. Pobunjeni Srbi u Dabru osnivaju pobunjeničku postrojbu tzv. Dabarsku četu. Predavanje i ratnu strategiju objašnjavao im je pukovnik Trbović iz Beograda. Mlađi pobunjenici su trebali okupirati Glibodol, a stariji, među kojima je i imenovani, bili su raspoređeni na straže. Stražu je davao sve do oslobodilačke akcije HV-a “Oluje”. Zapovjednik “Dabarske čete” bio je Milovan Pavlović, a zamjenici su mu bili Mirko Čuturilo i Stevo Cvjetičanin.

BOGDANOVIĆ, VAJO, (Milan), rođen 15.04.1934. god. u Vrhovinama, općina Otočac, prebivalište u Gornjim Vrhovinama, Srbin, tijekom godine 1993. zaprimio naoružanje od Steve Bogdanovića i zajedno s ostalim Srbima iz Gornjih Vrhovina davao seosku stražu. Pobunjeni Srbi osnovali su “četu” koja je imala oko 120 ljudi. Ova neprijateljska postrojba držala je položaje iznad Gornjih Vrhovina u mjestima Staine i Tavani. Imenovani je bio raspoređen na ovim položajima tijekom 1994. god. i to od mjeseca rujna. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” nalazio se na položaju u mjestu Tavani, gdje je prilikom uhićenja predao naoružanje pripadnicima HV-a.

BORIĆ, MILAN, (Bože), rođen 10.09.1952. god. u Babinom Potoku, općina Otočac, posljednje prebivalište u Karlovcu, stariji vodnik JNA, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba.

BORIĆ, SIMO, (Milan), zvani Šika, 28.07.1955. god. u Klenovcu, općina Gospić, Srbin, tijekom 1991. god. na području općine Gospića kupovao i na drugi način nabavljao oružje, eksploziv i drugu ratnu opremu. S tom nakanom putovao je u Studenac, Mlaku i Kosinj Most, gdje je razgovarao s više osoba kako bi ih pridobio za navedene ciljeve. Na ovim poslovima uhvatila ga je Vojna policija 15. listopada 1991. god. Tom su prilikom u njegovom vozilu pronašli više komada oružja, streljiva i eksploziva.

BOŽANIĆ, BOGDAN, (Milan), zvani Kojić, rođen 26.01.1954. god. u Puževiću, općina Otočac, prebivalište u Puževiću, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Vodoteču, općina Otočac, organizirao oružanu pobunu srpskog stanovništva protiv Republike Hrvatske sa ciljem otcjepljenja MZ Vodotoč i pripajanja tzv. SAO Krajini. Na ovom području Srbima je dijelio naoružanje, organizirao straže po zaseocima, te vršio ostale pripreme za oružanu pobunu.

BOŽANIĆ, BOŠKO, (Nikola), rođen 27.09.1946. god. u Kompolju, općina T. Korenica, prebivalište u Kompolju, Srbin, kao predsjednik SO T. Korenice osnovao, zajedno sa koordinatorom Ljubicom Šolaja “Štab T. Korenice”, a potom ustrojio paravojne postrojbe koje su naoružali oružjem iz Policijske stanice T. Korenica. Na prosvjednim skupovima upućivali su poruke legalnim pripadnicima MUP-a Hrvatske da se povuku s područja te općine. Kada pripadnici MUP-a Hrvatske nisu popustili pred njihovim prijetnjama, zapovjedili su napad na pripadnike MUP-a Hrvatske na području Plitvičkih jezera, kojom prilikom je poginuo policajac Josip Jović.

BRAKUS, BRANKO, (Duško), rođen 6.05.1954. god. u Zalužnici, prebivalište u Zalužnici, općina Otočac, Srbin, sredinom 1993. god. u Zalužnici, općina Otočac, pristupio srbočetničkim postrojbama koje su tijekom oružane agresije na Republiku Hrvatsku privremeno okupirale taj teritorij. U sastavu tih pobunjeničkih postrojba, naoružan vatrenim oružjem, stražario je nasuprot položajima Hrvatske vojske priječeći dolazak legalne hrvatske vlasti na taj okupirani dio Republike Hrvatske.

BRAKUS, MARIJA, (Ilija), rođen 15.01.1959. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, tijekom 1991. godine kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

BRAKUS, NIKOLA, (Stevan), rođen 21.10.1932. god. u Zalužnici, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinama, Bjepolju (područje općine Otočac).

BREKIĆ, BOŠKO, (Vukan), rođen 8.01.1946. god. u Otočcu, Srbin, kao zapovjednik materijalno-tehničkih sredstava II. bataljuna srpske paravojske, a po činu kapetan I. klase, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinama, Bjepolju (područje općine Otočac).

BUBANJ, MILAN, (Rade), rođen 28.06.1941. god. u Tuku, Korenica, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

BUDISAVLJEVIĆ, ČEDO, (Balgoje), rođen 6.01.1966. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo protjerano.

BUKVIĆ, ŽELJKO, (Zdravko), rođen 16.04.1970. god. u Vodoteču, prebivalište u Vodoteču, općina Otočac, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremi za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku Vodoteču i okolici.

BUNČIĆ, JOVAN, (Ilija), rođen 16.09.1955. god. u Kuli, općina Požega, boravište u Hrtkovcima, Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske, radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenice. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

BULJ, NIKOLA, (Jovan), rođen 10.11.1952. god. u Gračacu, prebivalište u Gračacu, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

BUNJEVAC, MILAN, (Rade), rođen 10.02.1949. god. u Podhumu, općina Ogulin, Srbin, u vremenskom periodu od siječnja 1992. god. dragovoljno pristupio srpskim paravojnim snagama tzv. SAO Krajine, u I. haubičku samostalnu jedinicu Plaško, raspoređenu u mjestu Latinu, u sastavu kojih je borbeno djelovao po mjestima Skradnik – Puto polje- Josipdol i Sabljačka Draga, po pripadnicima HV i redarstvenim snagama, čime je lokalno civilno stanovništvo natjerano u bijeg.

BUNJEVAC, NEDJELJKO, (Mile), rođen 23.12.1973. god. u Ogulinu, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području Plaškog, općina Ogulin, sudjelovao u oružanim napadima protiv legalno izabrane hrvatske vlasti, ugrožavajući živote i imovinu građana na području Plaškog, općina Ogulin. Kao pripadnik pobunjenih Srba ušao je u nelegalne postrojbe tzv. Teritorijalne obrane Plaški u selu Bunjevcima, te vršio straže i patrole u tom mjestu i čuvao topove pobunjenih Srba.

BURETIĆ, DRAGO, (Jakov), rođen 25.07.1956. god. u Ogulinu, Hrvat, tijekom studenoga 1991. god. mobiliziran u vatrogasnu brigadu u Plaškom, a tijekom kolovoza 1992. god. u srpsku paravojsku, 70. plaščansku brigadu, I. bataljun, II. četa, III. vod, kada je raspoređen na prvu borbenu crtu u selu Kunići, gdje je ostao do “Oluje”.

BURETIĆ, MILAN, (Mihovil), rođen 4.09.1943. god. u Plaškom, Srbin, u vremenskom razdoblju od rujna 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Plaškog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je pripadnik 3. korpusa paravojske tzv. RSK te bio sudionikom u oružanih napada koji su lokalno nesrpsko stanovništvo protjerali.

CIJUK, DUŠAN, (Nikola), rođen 5.06.1953. god. u Omsici, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici Gračac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

CVIJANOVIĆ, RADOMIR, (Ilija), rođen 20.08.1939. god. u Krbavi, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

CVJETIČANIN, RADE, (Dobro), rođen 5.01.1939. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin, koncem kolovoza 1991. god. dobrovoljno pristupa postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Teritorijalnoj obrani, zadužuje naoružanje, opremu i daje stražu do 27. studenoga 1991. god. Nakon toga prelazi u 70. plašku brigadu u sastavu koje ratuje protiv legalne vojske Republike Hrvatske, u nakani da spriječi ulazak hrvatske vlasti na taj okupirani hrvatski teritorij. Pripadnici HV-a zarobljavaju ga 6. kolovoza 1995. god. u Saborskom, općina Ogulin, za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja”.

ČALIĆ, NEDELJKO, (Mirko), rođen 8.03.1962. god. u Jasiki, općina Bihać, BiH, s prebivalištem u Ličkom P. Selu, Srbin, tijekom lipnja 1992. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine, 1. četa 37. bataljuna XV. ličkog korpusa, u sastavu koje je bojno djelovao protiv legalnih organa RH na području nedaleko Ličkog Petrovog Sela, općina Korenica, na granici RH i BiH. Na ovom području ostao je do 6. kolovoza 1995. god., kada se predao HV-u.

ČIKARA, BRANKO, (Dragan), zvani Banja, rođen 26.06.1949. god. u Ogulinu, prebivalište u Ogulinu, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku, radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

ČUBRIĆ – BRAKUA, MARIJA, (Ilija), rođena 15.01.1959. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, prebivalište u Širokoj Kuli, državljanka RH, od početka srpske pobune (1991.) priključuje se pobunjenicima u Širokoj Kuli i Ličkom Osiku, općina Gospić, sudjelujući u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske i njezine teritorijalne cjelovitosti, radi otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine i pripajanja iste “Velikoj Srbiji”.

ČUBRIĆ, JEKA, (Mile), rođen 1.12.1925. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

ČUBRILO, RADOSLAV, (Isak), zvani Rade – Vojvoda – Crnogorac, rođen 15.07.1954. god. u Liparu, općina Kula, Srbin, tijekom lipnja 1991. god. pristupio srpskim pobunjeničkim snagama na području mjesta Raduča, općina Gospić, organizirao osnivačku skupštinu ilegalne terorističke organizacije “Velebitska jedinica”, te formirao tu jedinicu kojoj je bio zapovjednik. Dana 20. srpnja i 5. kolovoza 1991. god. zapovijedao je jedinicom koja je izvršila dva minobacačka napada na mjesto Lovinac, kojom prilikom je poginulo više civilnih osoba hrvatske nacionalnosti.

ČURČIĆ, MIĆO, (Nikola), rođen 1.01.1950. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

ĆALIĆ, ILIJA, (Jovo), rođen 5.05.1935. god. u Jasiki, općina Bihać (BiH), prebivalište u Jasiki, Srbin, iz Jaske otišao u Željavu kod Ličkog Petrovog Sela, priključio se pobunjenim Srbima i zadužio naoružanje i opremu. Naoružanje je zadužio od Vlade Orlića i dobio zaduženje davanja seoskih straža. U selu je bila osnovana pobunjenička postrojba, a položaje je imala na granici s BiH. Na ove položaje je imenovani odlazio u više navrata. S položaja je pobjegao svojoj kući za vrijeme “Oluje”.

DIKLIĆ, BORO, (Mihajlo), rođen 9.11.1968. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DIKLIĆ, NEDJELJKO, (Arso), rođen 28.08.1957. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DIKLIĆ, PETAR, (Đuro), zvani Žuka, rođen 24.06.1955. god. u Otočcu, prebivalište u Brlogu, općina Otočac, Srbin, od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. bio pripadnikom srpskih pobunjeničkih postrojba. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama minirajući po navedenim područjima. Kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao je nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže, te u rujnu 1991. bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

DIKLIĆ, SINIŠA, (Nikola), rođen 18.05.1971. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DIKLIĆ, TATJANA, (Petar), rođena 20.01.1964. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srpkinja, državljanka RH, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DIMIĆ, BOŽIDAR, (Trivun), rođen 6.01.1931. god. u Ostrovici, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg, 1991. god.

DIVJAK, VLADIMIR, (Mane), rođen 21.06.1973. god. u Donjem Lapcu, prebivalište u Donjem Lapcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzimale oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok je smrtno stradalo deset civila Hrvata. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

DMITROVIĆ, ĐURO, (Budo), rođen 2.06.1946. god. u Divoselu, prebivalište u Divoselu, općina Gospić, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzimale oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok je smrtno stradalo deset civila Hrvata. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

DOKMANOVIĆ, NIKOLA, (Ilija), zvani Remo, rođen 4.04.1951. god. u Ogulinu, Srbin, u drugoj polovici rujna 1991. god. u Plaškom, općina Ogulin, preuzeo ulogu predsjednika Izvršnog odbora novoosnovane Općine Plaški, sa ciljem da taj dio teritorija RH otcijepi radi stvaranja tzv. SAO Krajine i onemogući funkcioniranje legalno izabrane hrvatske vlasti. Pri tome mu je pomagao Milan Radmanović koji je preuzeo ulogu zamjenika predsjednika novoosnovane Općine, te su zajednički radili na stvaranju pobunjeničkih jedinica koje su ratovale protiv RH.

DOROTIĆ, MIĆO, (?), iz Doljana, bio zapovjednik odjeljenja koje je u lipnju 1993. god. izvršilo oružani prepad na kamion u kojem se nalazilo jedanaest hrvatskih vojnika. Pri tom napadu ubili su jednoga hrvatskog vojnika, a jednog ranili.

DOZET, ĐOKO, (Milan), rođen 29.03.1958. god. u Gospiću, Srbin, kao kapetan neprijateljske srbočetničke vojske sudjelovao u sustavnom razaranju gradova Gospića, Perušića i Starog Ličkog Osika, tijekom 1991. god. Na području koje su okupirali Srbi ubijeno je više građana tijekom rujna 1991. god. U selu Širokoj Kuli ubijeno je trinaest staraca, žena i djece. Od dalekometnog topništva na području Gospića, Perušića i Ličkog Osika tekođer je smrtno stradalo više osoba.

DRAGANIĆ, PETAR, (Stevo), rođen 27.02.1941. god. u Gračacu, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin, u vremenskom razdoblju od 4. studenoga 1992. god. pa nadalje u Ličkom Osiku, općina Gospić, pristupio pobunjeničkim srpskim postrojbama, zadužio naoružanje i opremu te sudjelovao u borbama protiv hrvatske vojske.

DRAGIČEVIĆ, ZORAN, (Đuro), rođen 26.01.1972. god. u Golubiću, općina Obrovac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

DRAGIĆ, BRANKO, iz Ličke Jasenice, Srbin, bio pripadnik srpskih paravojnih snaga u tzv. SAO Krajini. Pripadao je mješovitoj topničkoj postrojbi (bio je poslužitelj topova od 100 mm – T12), koja se nalazila na srpskom pobunjeničkom položaju kod Vojnovca, općina Ogulin, odakle su tukli topništvom po Špehar Selu.

DRAKULA, DRAGOMIR, (Savo), zvani Drago, rođen 4.08.1960. god. u Otočcu, Srbin, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, općina Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušao u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Babića, te iz pješačkog naoružanja ubili Božu i Željka Babića te Ružu Jurković.

DUBAIĆ, SIMO, (Špiro), zvani Špiro, rođen 1.09.1923. god. u Kistanjama, općina Knin, Srbin, dana 17. studenoga 1990. god. u predjelu “Prezid” sa skupinom istomišljenika na magistralnoj cesti Obrovac – Gračac minirao kamene usjeke kako bi postavio barikadu. Istog dana je na toj barikadi u 21,30 sati ispod tunela Prezid od strane pripadnika ove skupine pucano na teretno vozilo u kojem su se nalazili civili hrvatske nacionalnosti, koji su tada zadobili teške povrede.

DUGANDŽIJA, DUŠAN, (Jovo), rođen 17.06.1955. god. u Varaždinu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DUGANDŽIJA, JOVAN, (Dušan), rođen 6.04.1929. god. u Starom Selu, općina Otočac, prebivalište u Starom Selu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DUGANDŽIJA, ŽELJKO, (Isak), rođen 8.09.1960. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DUKIĆ, BORISLAV, (Miloš), rođen 16.11.1953. god. u Ploči, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-a Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

ĐAKOVIĆ, JOVAN, (Ilija), rođen 17.01.1941. god. u Mogoriću, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

ĐUKIĆ, MIRKO, (Dane), rođen 26.08.1962. god. u Udbini, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

ĐUKIĆ, MIRKO, (Ilija), rođen 15.04.1950. god. u Kurjaku, općina Titova Korenica, prebivalište u Gospiću, Srbin, od 26. rujna 1992. god. pa nadalje na području Like, u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH, otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine i pripajanja iste tzv. velikoj Srbiji, sudjelovao kao pripadnik pobunjeničkih postrojba u ratnim operacima protiv legalnih snaga RH. U televizijskom intervjuu, koji je dao na položaju pobunjenih Srba, prijetio je “ustašama” govoreći da je vojska tzv. SAO Krajine spremna u svakom trenutku otvoriti vatru po “ustaškim” položajima i zauvijek s njima obračunati.

ĐUKIĆ, PETAR, (Dane), rođen 29.07.1965. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

ĐUKIĆ, SPASO, (Dmitar), rođen 8.08.1943. god. u Kurjaku, općina T. Korenica, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

ĐURAŠKOVIĆ, BRATISLAV, (Nikola), zvani Dugi, rođen 21.08.1951. god. u Prokuplju, prebivalište u Novom Beogradu (Srbija), Srbin, u veljači 1993. god. dobio poziv od Ureda za obranu u Novom Beogradu, a onda upućen u Bubanj Potok. Tu su bili i ostali dragovoljci; zadužili su vojnu odoru, a zatim su prebačeni u Knin. Imenovani je u Kninu dobio naoružanje, maskirnu odoru i bio upućen u Korenicu. Na području Korenice ostao je sedam dana, a potom je prebačen na pobunjenički srpski položaj u Vrhovinama. U Vrhovinama je obavljao logističke poslove. Poznato mu je da je Srbija slala svoje ljude kao dobrovljce da se bore protiv Hrvatske. Na području Gračaca vidio je “arkanovce”, a Slobodana Markovića je upoznao u Vrhovinama.

FILIPOVIĆ, DOJČIN, (Obrad), rođen 22.09.1955. god. u Donjoj Guštrici, općina Lipljani, Srbin, dana 5. lipnja 1995. god. dragovoljno pristupio paravojnim postrojbama u Republici Srbiji. U mjestu Tara zadužio osobno naoružanje i smb-odoru sa zelenom beretkom, te došao iz SFRJ na tada okupirana hrvatska područja u Vojnić i Petrovu Goru, gdje radi na osiguranju objekata.

GLEDIĆ, VUKAŠIN, (Stevo), rođen 3.01.1952. god. u Bovićima, općina Vrginmost, bojnik (major) JNA, Srbin, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba.

GLIGORIJEVIĆ, MIROSLAV, (Radenko), rođen 26.01.1969. god. u Gospiću, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin, u prosincu 1991. god. zadužio naoružanje i streljivo, te dobio zadatak čuvanja zgrade. Nakon godinu i pol dobo je premještaj i otišao na neprijateljski pobunjenički položaj u blizini Ličkog Osika, gdje je ostao dva tjedna. S ovog položaja premješten je na položaj Urije s kojeg je pobjegao kući, uslijed oslobodilačke akcije HV-a “Oluje”. Sve ovo vrijeme bio je pripadnik XVIII. brigade tzv. Vojske SAO Krajine. Zapovjednik mu je bio Nikola Mašić.

GLIGORIJEVIĆ, RADENKO, (Sreten), rođen 12.02.1940. god. u Zemunu, općina Zemun, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin, u siječnju 1992. god. zadužio naoružanje i streljivo, te bio raspoređen na stražu u Ličkom Osiku. Zapovjednik straže bio je Nikola Mašić. S ovog položaja bio je prebačen u Oštrovicu gdje je također davao stražu, a zapovjednik straže bio je Milan Mašić. Tu je proveo oko godinu dana, a odatle je premješten u Urije kod Ličkog Osika. Tu je ušao u sastav 1. voda 2. čete pod zapovjedništvo Boška Potkonjaka.

GLJUK, ZVONKO, (Andrija), rođen 2.03.1965. god. u Bosanskoj Gradiški, prebivališšte u Šapcu, Srbin, u rujnu 1991. god. otišao iz Bosanske Gradiške u Šabac. U veljači 1993. god. Vojna mu je policija donijela mobilizacijski poziv i odvezla ga u Bubanj Potok. U Bubanj Potoku je dobio smb-odoru i vojnu knjižicu. Istog dana upućen je u Knin, a odmah potom u Korenicu gdje je dobio automatsku strojnicu i maskirnu odoru. Ubrzo je iz Korenice prebačen na pobunjenički srpski položaj u Vrhovinama. Imao je zdravstvenih prblema, pa je odlazio u Šabac i ponovno se vraćao. Kada je došlo do negodovanja, dobrovoljci iz Srbije su 13. ožujka 1993. god. odlučili otići u Srbiju. Među njima je bio i imenovani. Krenuli su i pogriješili pravac, tako da su ih uhitili pripadnici MUP-a RH na području Karlovca.

GOJIĆ, SRETEN, (Slobodan), rođen 29.05.1969. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

GOLUBOVIĆ, RADMILO, (Stanislav), zvani Golub, rođen 12.08.1956. god. u Mladenovcu, prebivalište u Mladenovcu, Srbin, u rujnu 1991. godime mobiliziran na području Mladenovca i otišao na pobunjeničke srpske položaje u Šidu. U srpnju 1992. god. odlazi u Tenju, i tu boreći se protiv legalne vojske RH biva ranjen. Nakon pauze, ponovno je mobiliziran u veljači 1993. god., kada ga je Vojna policija odvela u Bubanj Potok, a odatle je bio prebačen u Korenicu. Kod sebe je imao maskirnu odoru, a u Korenici je dobio automatsku strojnicu. Kada je došlo do negodovanja, dobrovoljci iz Srbije su 13. ožujka 1993. god. odlučili otići u Srbiju. Među njima je bio i imenovani. Krenuli su i pogriješili pravac, tako da su ih uhitili pripadnici MUP-a RH na području Karlovca.

GRAHOVAC, MILAN, (Dušan), rođen 12.09.1939. god. u Plaškom Latinu, općina Plaški, Srbin, u kolovozu 1991. god. kao dragovoljac pristupa nelegalnim srbočetničkim postrojbama tzv. RSK u Plaškom, gdje dobija streljivo i oružje, te smb-odoru. Do kolovoza 1993. god. drži seoske straže, a potom prelazi u Plaščansku brigadu u jedinicu za vezu, u mjestu Latinu, gdje je ostao sve do “Oluje”. Pripadnici HV su ga uhitili u Glini.

GRBA, BRANKO, (Nikola), rođen 27.05.1955. god. u Ličkoj Jasenici, općina Ogulin, prebivalište u Ličkoj Jasenici, Srbin, prihvatio mobilizacijskio poziv pobunjenih Srba iz Ličke Jasenice u kolovozu 1991. god. Tom prilikom zadužio je naoružanje, streljivo i odoru. Raspoređen je u mjesnu stražu. Ubrzo su pobunjenici osnovali pobunjeničku postrojbu tzv. Ličko-jaseničku četu koja je pripadala tzv. Plašćanskoj brigadi. “Četa” je bila na položajima: Glibodolski Križ, Korač prema cesti za Dabar, Konjska Glava. Na ovim položajima je bio sve do travnja 1992. god., a tada je premješten za vozača u Plašćanskoj brigadi. Zapovjednici “Plašćanke brigade” bili su bojnik (“major”) Boca – Milan Šušnjar, pukovnik JNA Nikola Grahovac, pukovnik JNA Ninković, a posljednji zapovjednik bio je pukovnik Mile Milivojević koji je došao iz Srbije. Na ovo područje su u ožujku i travnju 1995. god. došli “šešeljevci” iz Srbije, a bili su raspoređeni na područje Korača, Kraljeve Drage, Dangube i Žutnika.

GRBA, JOVO, (?) iz Međaša, Srbin, kao pripadnik mješovite topničke jedinice pobunjenih Srba koja se nalazila kod Vojnovca, općina Ogulin, u ožujku 1993. god. sudjelovao u topničkom napadu na Špehar Selo. Njegov borbeni zadatak bio je izračunavanje koordinata.

GRBIĆ, DUŠAN, (Đuro), rođen 12.12.1948. god. u Zrmanji, općina Gračac, boravište u Novom Beogradu (Srbija), Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

GRKOVIĆ, BRANKO, (Milan), rođen 1.03.1949. god. u mjestu Latin, općina Plaški, Srbin, u vremenskom razdoblju od rujna 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Plaškog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je pripadnik III. korpusa paravojske tzv. RSK, te time bio sudionikom oružanih napada koji su lokalno nesrpsko stanovništvo protjerali.

GRUBIŠIĆ, DUŠAN, (Svetozara), rođen 31.08.1960. god. u selu Raduč, općina Gospić, Srbin, pristupio paravojnim četničkim postrojbama tzv. SAO Krajine, u sastav “Martićeve milicije” PU Gospić. Naoružan vršio je kontrolu prometnica postavljajući barikade u Gospiću, tijekom 1991. god.

GRUBOR, ZORAN, (Niko), 8.06.1969. god. u Ivanjskoj, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici Gračac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama na ovom području aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

GRUIČIĆ, BOGDAN, (Ilija), rođen 24.02.1951. god. u Studencima, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

GVOZDIĆ, MIRKO, (Dragan), rođen 9.03.1941. god. u Čađavskom Lugu, općina Podravska Slatina, Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske, radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

HRUSTIĆ, IFET, (Šaban), rođen 1.04.1960. god. u Hripavcima, općina Ključ, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici Gračac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

ILMIĆ, NEDJELJKO, (Sulejman), rođen 29.12.1963. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo protjerano.

ILMIĆ, SULEJMAN, (Derviš), rođen 1.08.1944. god. u Gornjoj Barskoj, općina Cazin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo protjerano.

IVANČEVIĆ, ZDRAVKO, (Jovo), rođen 13.07.1961. god. u Kninu, prebivalište u Gospiću, Srbin, tijekom 1990. god. u Počitelju, zajedno s ostalim mještanima sela Počitelj (srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoružan stražario, vršio kontrolu osoba, sve u cilju sprječavanja ulaska i djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske.

IVANIĆ MILAN, (Dane), rođen 6.09.1968. god. u Gračacu, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

JAKŠIĆ, ĐOKO, (Nikola), rođen 16.07.1947. god. u Plaškom, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

JAKŠIĆ, MILAN, (Dane), rođen 20.10.1947. god. u Glogovu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

JAKŠIĆ, MILORAD, (Jovo), rođen 6.04.1951. god. u Glogovu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

JANČIĆ, MANE, (Mićo), rođen 5.02.1956. god. u Trojvrhu, općina Ogulin, Srbin, koncem rujna 1991. god. raskinuo radni odnos u Rijeci, te se u listopadu iste godine dragovoljno priključio paravojnim srpskim postrojbama na području Plaškog, Plaščanskoj brigadi, II. bataljunu, II. četi, I. vodu, u kojima je vojno djelovao na području Plaškog, Josipdola i Ogulina, sve do uhićenja 6. kolovoza 1995. god.

JANJATOVIĆ, BRANISLAV, (Petar), rođen 14.04.1951. god. u Otočcu, prebivalište u Otočcu, Srbin, bio pripadnik srpskih paravojnih postrojba od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna, držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima. Kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao je nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže, te u rujnu 1991. god. bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, ĐOKO, (Nedjeljko), rođen 10.01.1965. god. u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, ĐURO, (Simo), zvani Šurjak, rođen 15.05.1941. god. u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, ILIJA (Nedjeljko), rođen 9.05.1962. god. u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, MILE, (Nedjeljko), zvani Markov, rođen 20.03.1942. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao je noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima.

JANJATOVIĆ, MILORAD, (Nikola), rođen 27.02.1970. god. u Otočcu, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao je noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima.

JANJATOVIĆ, NIKOLA, (Petar), zvani Avram, rođen 5.01.1945. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao je noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima.

JANJATOVIĆ, NIKOLA, (Jovan), zvani Janjac, rođen 13.12.1951. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao je noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima.

JANJATOVIĆ, PREDRAG, (Đuro), zvani Šuljar, rođen 29.12.1970. god. u Otočcu, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JELOVAC, NIKOLA, (Budo), rođen 31.03.1957. god. u Otočcu, prebivalište u Korenici, Srbin, tijekom rujna 1991. god. na području Nove Kršlje, općina Slunj, u uvjetima oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je formiran “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj je odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnikgrada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje je ovim napadom protjerano sa svojih ognjišta.

JERKOVIĆ, BOŽO, (Ilija), rođen 2.02.1954. god. u Gospiću, prebivalište u Gospiću, Srbin, i nakon 25. rujna 1992. god. ostao u redovima pobunjenih Srba i nastavio oružano djelovati protiv suvereniteta Republike Hrvatske. Imenovani je u razgovoru s reporterom iz studija Gračac Milom Soviljem dao sljedeću izjavu: “Ustaše su nam zapalile jednu kuću, a mi ćemo za uzvrat gađati tenkovskom i minobacačkom paljbom po civilnim i drugim ciljevima u Gospiću i njegovoj okolici.”

JERKOVIĆ, ILIJA, (Janko), rođen 15.03.1973. god. u Slunju, prebivalište u Korenici, Srbin, tijekom rujna 1991. god. na području Nove Kršlje, općina Slunj, u uvjetima oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je formiran “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj je odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnikgrada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje je ovim napadom protjerano sa svojih ognjišta.

JOVANOVIĆ, VLADIMIR, (Radoslav), rođen 8.09.1934. god. u Mladenovcu, prebivalište u Mladenovcu (Srbija), Srbin, svojom prijavom u vojsku želio osloboditi vojske sina, što su u Mladenovcu prihvatili, pa su ga u veljači 1993. god. uputili u Bubanj Potok. Tu je dobio vojnu iskaznicu na kojoj je bila kratica “ŠTIT”. Zadužio je naoružanje i opremu, a nakon dva dana krenuo je u Korenicu. U Korenici ih je primio pukovnik Milivojević i rasporedio ga na pobunjeničke srpske položaje u Vrhovinama, gdje je bila smještena 50. brigada pobunjeničke srpske vojske. Prema zapovjedio putovao je u Kragujevac i dovozio tehničko-materijalna sredstva za potrebe pobunjenika. U ožujku 1993. god. trebao je krenuti u Ćupriju (Srbija), pa je i pošao zajedno sa Slobodanom Markovićem i skupinom pobunjenika, ali ih je hrvatska policija uhitila u predgrađu Karlovca.

JOVETIĆ, BRANKO, (Đuro), zvani Šinjar, rođen 15.06.1946. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

JOVETIĆ, ILIJA, (Milan), zvani Vasa, rođen 15.08.1946. god. u L. Jasenici, općina Ogulin, prebivalište u L. Jasenici, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeno više civila hrvatske nacionalnosti. Uhićeni su i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti Petar Bičanić, Ana Bičanić, Mile Bičanić, Nikola Bičanić, Kata Dumenčić, Nikola Dumenčić, Marta Matovina, Jure Vuković i Marija Vuković. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

JURAN, MIROSLAV, (Mijo), rođen 30.4.1962. god. u Velikoj Gorici, poslijednje prebivalište u Velikoj Gorici, kapetan JNA, Hrvat, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba.

KANLIĆ, MIĆO (Stevan), rođen 27.11.1965. god. u Novom Sadu, prebivalište u Mladenovcu (Srbija), Srbin, pozvan od Udruženja Srba iz Krajine u Beograd u listopadu 1991. god. i preko Vojnog odsjeka upućen u popunu milicije u tzv. Krajini. U studenome 1991. god. počeo je vršiti milicijsku službu u Lici i ostao sve do 14. veljače 1992. god. Tada ga Vojni odsjek poziva da se javi u Ured “Krajine” u Beogradu. Javivši se u Ured, biva upućen u “srpsku miliciju” na području Drvara, pa na područje Oštrlja i Banje Luke. U veljači 1993. god. bio je raspoređen na područje Okučana, a zatim u Korenicu. Tu se javio u “stanicu milicije” i bio raspoređen u Vrhovine. U ožujku 1993. god. je trebao krenuti u Srbiju, pa je i pošao zajedno sa Slobodanom Markovićem i skupinom pobunjenika, ali ih je hrvatska policija uhitila u predgrađu Karlovca.

KANGRGA, MILOŠ (Branko), rođen 3.04.1939. god. u Podumu, općina Otočac, prebivalište u Podumu, Srbin, u kolovozu 1991. god. u Podumu zadužio naoružanje od Milana Kangrge i priključio se pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine. Poslije toga zadužen je Marijan Jovo da organizira stražu u mjestu. Imenovani pristupa u tzv. TO Vrhovine i prihvaća obnašati straže i na takav način spriječava ulazak službene hrvatske vlasti na ovo područje.

KARAPANDŽA, MILE, (Marko), zvani Majn, rođen 21.08.1947. god. u Gornjoj Trebinji, općina Skakavac, Srbin, tijekom listopada 1991. god. sudjelovao kao pripadnik nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. TO Trebinja, zajedno sa drugim mještanima Trebinje u postavljanju barikada, te vršenju danonoćnih straža i kontroli ulaska i izlaska u mjesto, pri čemu je bio naoružan i u smb-odori. Nakon 10. svibnja 1995. god., na području Brođana bio je pripadnik XI. brigade XXI. korpusa paravojske tzv. RSK sa ciljem sprječavanja ulaska legalne vlasti RH na taj dio hrvatskog teritorija. Pripadnici HV-a su ga zarobili na neprijateljskom položaju gdje je oružano djelovao protiv HV-a za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje”.

KLIPA, MILE (Rade), rođen 3.07.1947. god. u Klipinom Brdu, općina Karlovac, poslijednje prebivalište u Karlovcu, bivši djelatnik MUP-a, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba.

KLISKA, NIKOLA, (Stanko), rođen 14.11.1935. god. u Dabru, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a u mjestu Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinnama i Bjepolju (područje općine Otočac).

KLJAJIĆ, TODOR, (Nikola), rođen 3.01.1953. god. u Ploči, općina Gospić, Srbin,u vremenu od mjeseca kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV-a na području općine Gospića.

KNEŽEVIĆ, ČEDO, (Milan), rođen 12.02.1969. god. u Ličkoj Jasenici, općina Ogulin, Srbin, tijekom veljače 1992. god. pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine, 70. plaščanskoj brigadi, u sastavu koje je djelovao do 6. kolovoza 1995. god.

KNEŽEVIĆ, ČEDO, (Tomo), rođen 5.07.1951. god. u Škanaliji, općina Dvor, posljednje prebivalište u Zagrebu, kapetan JNA, Srbin, zajedno sa generalom Vasiljevićem i kapetanom Kneževićem osniva posebnu “grupu za sigurnost”. Članovi skupine imenuju ga za zapovjednika. Skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku je bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci skupine su bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji s JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine (područje općine Karlovca, Duge Rese, Ogulina). Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranje pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko… Koncem listopada 1991. god. Dušan Smiljanić osniva “Zonski štab” za Liku. U istom mjesecu jedinice ovog “Štaba” počinile su zločine u selima u okolici bihaćke zračne luke.

KNEŽEVIĆ, ILIJA, (Luka), rođen 8.08.1934. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

KNEŽEVIĆ, STEVO, (Božo), rođen 17.06.1955. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

KOKOT, MILOŠ, (Đuro), rođen 18.02.1968. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

KOKOT, ZORAN, (Marko), rođen 17.03.1971. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

KONJEVIĆ, ĐURO, (Branko), rođen 14.03.1955. god. u Drenovcu, općina Gospić, prebivalište u Drenovcu, Srbin, u veljači 1992. god. zadužio naoružanje i opremu, te ušao u sastav pobunjeničkih srpskih postrojba ( 2. bataljun IX. brigade). Raspoređen je bio na položaje u zaseoku Njegovan, pet do šest kilometara udaljen od Medaka. Zapovjednik bataljuna bio je Rade Čubrilo. Tijekom 1994. god. odlazi na pobunjeničke srpske položaje na Velebitu, točnije na kotu Burovac, nakon čega je promaknut u zapovjednika čete. U studenome 1994. god. na sastanku s nadređenima raspoređen je na dužnost obavještajca.

KORAČ, VLADIMIR, (Danilo), zvani Vlado, rođen 29.05.1910. god. u Raduću, općina Gospić, Srbin, tijekom lipnja 1991. god. pristupio srpskim pobunjeničkim snagama na području mjesta Raduča, općina Gospić, te sudjelovao na Osnivačkoj skupštini ilegalne terorističke organizacije “Velebitska jedinica”, kojoj je po osnivanju postao pripadnikom. Dana 20. srpnja i 5. kolovoza 1991. god. zapovijedao je “Velebitskom jedinicom” koja je izvršila dva minobacačka napada na mjesto Lovinac, kojom prilikom je poginulo više civilnih osoba hrvatske nacionalnosti.

KORAĆ – ČUBRIĆ, JEKA, (Mile), rođena 1.12.1925. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, prebivalište u Širokoj Kuli, od početka srpske pobune (1991.) priključila se pobunjenicima u Širokoj Kuli i Ličkom Osiku, općina Gospić, sudjelujući u oružanim napadima na HV, ugrožavajući teritorijalnu cjelovitost RH radi otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine i pripajanja “Velikoj Srbiji”.

KORDIĆ, STEVO, (Milan), rođen 3.06.1937. god. u Ličkom Osiku, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

KORICA, NEBOJŠA, (Dane), rođen 3.05.1953. god. u Novoj Gradiški, prebivalište u Novoj Gradiški, Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

KOSANOVIĆ, MILAN, (Petar), zvani Biban, rođen 20.09.1943. god. u Plaškom, Srbin, u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine, na području Plaškog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10 svibnja 1995. god. bio je pripadnik III. korpusa paravojske tzv. RSK, te bio sudionikom oružanih napada kojim su lokalno nesrpsko stanovništvo protjerali.

KOSANOVIĆ, MILAN, (Milovan), rođen 10.04.1948. god. u Janjoj Gori, Srbin, dana 22. srpnja 1991. god. pristupio u srbočetničku TO tzv. SAO Krajine u Janja Gori koja je tada još bila “u stvaranju”. Od njih dobiva naoružanje i streljivo te smb-odoru. Odmah vrši stražarsku službu u okolini Janja Gore, tj. vojnog poligona nedaleko Slunja. Ovo je bila prva borbena crta prema HV-u. U studenome 1991. god. ulazi u sastav “70. plaščanske brigade”, u prvi vod. Ova jedinica pomaknuta je na crte prema području Sekulić Vrška, nedaleko Janje Gore, bliže prvim linijama HV-a po kojima borbeno djeluje.

KOSANOVIĆ, MILE, (Rade), rođen 15.03.1937. god. u Janjoj Gori, općina Ogulin, Srbin, dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem izravno se sukobio s pripadnicima regularnih postrojba hrvatske vojske za vrijeme trajanja oslobođenja mjesta Plaškog i okolice. U vremenskom pak razdoblju od jeseni 1991. god. do 5. kolovoza 1995. god. aktivno djelovao u “Plaščanskoj brigadi” te vršio dužnost razvodnika tzv. seoskih straža.

KOSANOVIĆ, RADE, (?), tijekom 1992. god. kao pripadnik srpskih paravojnih snaga bio zapovjednik minobacačkih odjeljenja na Sekulić Vršku, odakle je djelovao minobacačima po položajima HV u Ogulinu.

KOSOVAC, ZDRAVKO, (Đuro), rođen 31.01.1967. god. u Brinju, Srbin, sudjelovao u poduzimanju oružanih akcija protiv legalnih snaga RH, te stvarao nemir i nesigurnost života i imovine civila. Tako je 21. lipnja 1993. god., na lokalitetu Crni Vrh iznad sela Dabar, općina Otočac, u sasatavu srbočetničke izviđačke skupine sudjelovao u izvršenju napada na pripadnike 138. brigade Hrvatske vojske.

KOVAČ, BRANKO, (Luka), rođen 16.04.1943. g u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

KOVAČEVIĆ, DANE, (Dane), rođen 22.12.1947. god. u Kijanima, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

KOVAČEVIĆ, MIĆO, (Rade), rođen 5.11.1949. god. u Mazinu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

KRAJNOVIĆ, BRANKO, (Jovan), rođen 15.08.1928. god. u Čitluku, općina Gospić, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

KRAJNOVIĆ, ĐURO, (Janko), zvani Međed, rođen 29.09.1928. god. u Čitluku, općina Gospić, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

KRIVOKUĆA, MILAN, (Đuro), rođen 30.03.1948. god. u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, prebivalište u Gornjoj Trebinji, Srbin, tijekom rujna 1991. god. zadužo naoružanje i opremu i ušao u sastav paravojnih postrojba pobunjenih Srba tzv. SAO Krajine, nakon čega je počeo davati stražu na brdu Arpadovac. Stražu je davao do studenoga iste godine, kada odlazi za stražara u vojarnu Skakavac. U siječnju 1993. god., kao pripadnik XXI. korpusa, V. brigade, raspoređen je na borbeni položaj u selo Brežane, gdje u sastavu pobunjeničke vojske ratuje protiv legalne vojske Republike Hrvatske s ciljem okupacije dijela hrvatskoga teritorija i pripajanja tzv. Velikoj Srbiji. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” bježi s borbenog položaja u Trebinju, gdje ga uhićuju pripadnici HV-a.

KRNJAJIĆ, DRAGAN, (Nikola), rođen 21.08.1969. god. u Kostajnici, Srbin, u ožujku 1991. god. u Gračacu, u nakani obaranja ustavno-pravnog poretka RH i njenih legalno izabranih organa vlasti, samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, zadržao kompletno zaduženo naoružanje i streljivo, prekinuo sve veze s MUP-om Republike Hrvatske i dobrovoljno pristupio neprijateljskim postrojbama tzv. SAO Krajine, te djelovao sa ciljem otcjepljenja ovog dijela RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine i tzv. Velike Srbije, uslijed čega je ovaj dio teritorija RH privremeno okupiran.

KRNJETA, MILOŠ, (Milan), rođen 24.04.1950. god. u Maljevcu, općina Slunj, Srbin, potpukovnik JNA, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području Korduna, Plitvica, Korenice, Plaškog i Rijeke.

KUKIĆ, ŽELJKO, (?), s prebivalištem u Brlogu, Otočac, Srbin, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, općina Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušli u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Bebića, te su iz pješačkog naoružanja ubili Božu i Željka Babića te Ružu Jurković.

LATAS, DUŠAN, (Mane), rođen 22.09.1957. god. u Plaškom, općina Ogulin, prebivalište u Plaškom, Srbin, u drugoj polovini 1991. god. kao djelatnik MUP-a RH, zapovjednik Policijske ispostave Plaški, organizirao njeno izdvajanje iz MUP-a RH i pripajanje tzv. SUP-u Knin, te sa ciljem onemogućavanja legalne hrvatske vlasti zapovjedio postavljanje barikada, postavljanje oružanih straža, kontrolu i uhićivanje građana hrvatske nacionalnosti, te oduzimanje imovine, što su njemu potčinjeni i činili. Civilne osobe hrvatske nacionalnosti odvozio je na saslušanja i saslušavao, u policijskoj postaji u Plaškom, gdje su ih maltretirali i fizički zlostavljali.

LAVRNJA, GOJKO, (Milan), rođen 24.02.1974. god. u Bjeljevinama – Srpsko Polje, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, tijekom 1991. do početka veljače 1992. pripadnik pobunjeničkih postrojba. Na području Srpskog Polja, općina Otočac, držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjenim hrvatskim pučanstvom, te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, što je kod Hrvata stvaralo strah i paniku.

LAVRNJA, MILAN, (Budo), rođen 15.04.1945. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, tijekom 1991. do početka veljače 1992. pripadnik pobunjeničkih postrojba. Na području Srpskog Polja, općina Otočac, držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjenim hrvatskim pučanstvom, te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, što je kod Hrvata stvaralo strah i paniku.

LAVRNJA, PREDRAG, (Dušan), rođen 15.12.1969. god. u Otočcu, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, tijekom 1991. do siiječnja 1992. pripadnik pobunjeničkih postrojba. Na području Srpskog Polja, općina Otočac, držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjenim hrvatskim pučanstvom, te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, što je kod Hrvata stvaralo strah i paniku.

LEKA, VELJKO, (Rade), zvani Veljo, rođen 1.10.1946. god. u Vranovačkom, Korenica, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

LONČAR, DANE, (Ante), rođen 1.04.1935. god. u Vodoteču, prebivalište u Škalićima, općina Otočac, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

LONČAR, DRAGAN, (Branko), zvani Petrović, rođen 4.01.1962. god. u Vodoteču, prebivalište u Vodoteču, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

LONČAR, MIHAJLO, (Ilija), zvani Brdar, rođen 21.01.1954. god. u Vodoteču, općina Otočac, prebivalište u Gospiću, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

LONČAR, MILAN, (Rade), rođen 1.01.1967. god. u Škaljiću, općina Otočac, prebivalište u Škaljiću, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

LONČAR, MILE, (Marko), zvani Pop, rođen 22.12.1952. god. u Otočcu, prebivalište u Otočcu, organizirao postavljanje barikada i naoružanih noćnih straža na području sela Brloga, Brloške Dubrave, Drenova Klanca, općina Otočac, u razdoblju od 19. srppnja 1991. do 31. prosinca 1991. Tijekom rujna i kolovoza 1991. god. u Drenovom Klancu sudjelovao je u minobacačkom napadu na sela Kompolje i Brlošku Dubravu, te grad Otočac, sve u cilju sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na ovaj dio okupiranog hrvatskog teritorija.

LONČAR, SVETOZAR (Đuro), rođen 31.01.1957. god. u Škaljićima, prebivalište u Škaljićima, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

LOVRIĆ, DANE, (Nikola), 7.11.1928. god. u Širokoj Kuli, općina Gpspić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

MAJKOVIĆ, BOGDAN, (Branko), rođen 6.02.1961. u Vodoteču, općina Otočac, prebivalište u Ogulinu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

MAJKOVIĆ, MILAN, (Dmitar), zvani Kusar, rođen 4.04.1963. god. u Brinju, općina Otočac, prebivalište u Vodoteču, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

MANDIĆ, JASMINKA, rođena DREZGIĆ, (Danilo), rođena 24.11.1930. god. u Gračacu, Srpkinja, dana 28. veljače 1991. god. u Gračacu preuzela dužnost predsjednice Skupštine Općine i kao takva donijela Odluku o pripajanju općine tzv. SAO Krajini, potpisala Rezoluciju o razdruživanju tzv. SAO Krajine od RH. Organizirala je vlast na način da se onemogući bilo kakav otpor preostalog hrvatskog stanovništva, tako da su njoj podređene osobe vršile napade na mjesta Lovinac, sveti Rok, Ličko Cerje i Ričice, gdje živi isključivo hrvatsko stanovništvo, kojom prilikom je određeni broj Hrvata ubijen.

MANDIĆ, VAJO, (Milan), rođen 29.10.1973. god. u Doljanima, općina Otočac, prebivalište u Doljanima, Srbin, u siječnju 1994. god. mobiliziran u paravojsku tzv. SAO Krajine, a potom otišao na obuku za tenkiste u Sombor. Na obuci je bio do 21. svibnja 1994. god. Naoružanje i opremu zadužio je 7. lipnja 1994. god. i uključio se u sastav tenkovske jedinice koja se nalazila u Prijeboju kod Plitvica. Jedinica se premjestila u Babin Potok, a zatim u Podum. U Podumu je ova četa ušla u sastav “Mješovitog oklopnog diviziona” kojim je zapovijedao Nikola Bobić.

MANOJLOVIĆ, JOVO, (Nikola), rođen 21.01.1955. god. u Velikim Sesvetama, općina Križevci, boravište u Inđiji (Srbija), Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

MARIĆ, DANILO, (Nikola), rođen 6.09.1939. god. u mjestu Široka Kula, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

MARINČIĆ, MILAN, (Nikola), rođen 21.02.1955. god. u Omsici, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

MARKOVIĆ, SLOBODAN, (Vukašin), zvani Sloba, rođen 21.03.1951. god. u Novoj Pazovi (Srbija), prebivalište u Beogradu (SRJ), Srbin, mobiliziran u studenome 1991. god. u Jakovu pokraj Beograda, i tu dobio vojnu odoru i naoružanje. Dana 10. studenoga 1991. god. prebačen je iz Zračne luke Batajnica u Udbinu (RH). Po nalogu zapovjednika Milivojevića preuzeo je dužnost zapovjednika izviđača, te je tako u obavljanju ratnog zadatka 21. studenoga 1991. god. naišao na protupješačku minu i ostao bez noge. Prebačen je u Knin, a zatim u VMA u Beogradu. Kada su nastali problemi s invalidninom i dokumentacijom o ranjavanju, odlučio se ponovno vratiti u okupirani dio RH. Prije putovanja u RH morao se javiti u Ured tzv. Krajine u Beogradu. Dobio je propusnicu organizacije “Štit” i mogao je putovati. Iz Bubanj Potoka sa skupinom ljudi krenuo je u kombiju toyota i došao na područje Korenice. U Vrhovinama je ostao do 13. ožujka 1993. god., a tada je s ostalim okrivljenicima krenuo prema Beogradu.

MAŠIĆ, MILORAD, (Đuro), rođen 2.11.1960. god.u Turjanskom, općina Vrhovine, Srbin, u srpnju 1991. god. priključio se paravojnim postrojbama tzv, RSK na privremeno okupiranom području Turjanskog i Vrhovina. U tijeku Domovinskog rata bio je aktivni sudionik oružanih akcija.

MATIĆ, STANKO, (Pajo), rođen 10.11.1950. god. u Gospiću, Srbin, u drugoj polovini 1991. god. bio sudionikom oružane skupine sa ciljem da ista sudjeluje u oružanim napadima na legalne organe RH. Postavio je eksplozivnu napravu sa satnim mehanizmom koja je svojom eksploziom trebala uništiti živote civila u Domu kulture u Gospiću.

MAŽAR, NEBOJŠA, (Nešo), rođen 25.10.1960. god. u Saborskom, općina Ogulin, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

MEDAKOVIĆ, MILOŠ, (Spaso), rođen 7.06.1962. god. u Janja Gori, općina Ogulin, prebivalište u Zagrebu, općina Črnomerec, Srbin, u prvoj polovici 1991. god. samovoljno napustio posao u Policijskoj upravi Zagreb, zatim otišao na područje općine Plaški u vrijeme oružana agresije JNA i drugih pobunjeničkih postrojba na Republiku Hrvatsku. Pristupio je u redove pobunjeničkih postrojba, te preuzeo dužnost inspektora u policiji tzv. SAO Krajine i vršio ispitivanja građana hrvatske nacionalnosti. Sudjelovao je u organiziranju života na tom okupiranom dijelu hrvatskog teritorija, priječeći funkcioniranje legalno izabranih organa hrvatske vlasti.

MIKULICA, BOGDAN, (Milan), rođen 15.06.1938. god. u Plaškom, općina Ogulin, prebivalište u Zebiću, općina Ogulin, Srbin, u kolovozu 1991. god. pristupio pobunjeničkim, oružanim, srpskim postrojbama tzv. RSK, te naoružan držao borbene položaje u selu Šerežištu. Ove postrojbe su privremeno okupirale dio hrvatskog teritorija i sudjelovale u oružanim borbama protiv legalne vojske Republike Hrvatske. Na ovaj način imenovani je svjesno sudjelovao u oružanim napadima protiv ustavno-pravnog poretka RH. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” pripadnici HV-a su ga uhitili kao pripadnika tzv. vojske RSK.

MILAKOVIĆ, MIROSLAV, (Milan), rođen 16.02.1957. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcijepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

MILAKOVIĆ, NEDJELJKO, (Iso), rođen 14.09.1958. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

MILAKOVIĆ, NIKOLA, (Dobro), rođen 11.09.1937. god. u Ličkoj Jesenici, općina Ogulin, Srbin, u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Plaškog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je pripadnik III. korpusa paravojske tzv. RSK. Kao pripadnik “Plaščanske brigade” bio je na položaju u Kapeli sve do 4. kolovoza 1995. god.

MILAKOVIĆ, STEVO, (Dušan), rođen 1.2.1956. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcijepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

MILEUSNIĆ, ĐURO, (Mile), rođen 1.05.1939. god. u Brloškoj Dubravi, prebivalište u Otočcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

MILIĆ, RADE, (?), dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem, koje je bilo u sastavu pobunjeničke “Vojske SAO Krajine”, sukobio se s pripadnicima regularnih postrojba Hrvatske vojske za vrijeme oslobađenja mjesta Plaškog i okolice.

MILKOVIĆ, BRANKO (Mile), rođen 25.10.1955. god. u Janja Gori, općina Ogulin, prebivalište u Zagrebu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. samovoljno napustio posao u Policijskoj upravi Zagreb i otišao na područje Plaškog u vrijeme oružane agresije JNA i drugih paravojnih srpskih postrojba na Republiku Hrvatsku. Došavši na područje Plaškog, preuzima dužnost inspektora “Martićeve milicije”, sudjeluje u organiziranju života pobunjenika, na način da spriječava ulazak hrvatske vlasti i ustavno-pravnog poretka u ovaj dio Republike Hrvatske.

MILOŠEVIĆ, MANE, (Dane), rođen 11.11.1954. god. u Broćancu, općina Slunj, prebivalište u Slunju, Srbin, u rujnu 1991. god. pristupio nelegalnim, oružanim postrojbama pobunjenih Srba tzv. SAO Krajine u Žrvnici, općina Slunj. U siječnju 1993. god. postaje “komandir čete” u “XIII. brigadi” pobunjenih Srba, koja se borila protiv Hrvatske vojske na masleničkom području. Početkom kolovoza 1995. god. bio je raspoređen na borbeni položaj na Simić Brdo, sa zadatkom sprječavanja ulaska legalne vojske Republike Hrvatske na taj dio hrvatskog teritorija, čime je aktivno sudjelovao u oružanim napadima protiv ustavno-pravnog poretka RH radi ostvarenja velikosrpskog plana. Na ovom položaju zatekao se za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja”. Tijekom akcije povukao se s položaja u svoje selo Broćanac, gdje su ga uhitili pripadnici HV-a.

MILOŠEVIĆ, MILAN, (Mihajlo), zvani Mića, rođen 6.04.1955. god. u Zagrebu – Črnomerec, prebivalište u Velikoj Gorici, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

MILOŠEVIĆ, NIKOLA, (Rade), zvani Nidžo, rođen 20.06.1950. god. u Visuću, općina T. Korenica, boravište u Subotici (Srbija), tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

MILJUŠ, ĐURO, (Bogdan), rođen 25.03.1961. god. u Bruvnu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

MIRIĆ, RADE, (Mane), rođen 2.02.1936. god. u Janja Gori, općina Plaški, prebivalište u Janja Gori, Srbin, u početku pobune bio u sastavu TO kojom je zapovijedao Mile Kosanović, a imao je zadatak patroliranja po selima Janja Gori, Pogrmiloviću, Mišljenoviću do Jakšić Mosta na Dretulji. Bio je pripadnik II. brigade, 3. bataljuna pobunjeničke srpske vojske pod zapovjedništvom Dušana Jovića. Zapovjedništvo postrojbe bilo je u Plavča Dragi, a zadatak je bio spriječiti ulazak legalne Hrvatske vojske na ovaj dio okupiranog hrvatskog teritorija. Nakon kraćeg vremena jedinica je prebačena na Sekulić Vršak. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” bio je na pobunjeničkom položaju.

MIRKOVIĆ, DUŠAN, (Milan), rođen 7.08.1937. god. u Doljanima, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a RH u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinama, Bjepolju (područje općine Otočac).

MIŠČEVIĆ, BRANKO, (Dušan), rođen 15.10.1947. god. u Vojnovcu, općina Ogulin, Srbin, početkom studenoga 1991. god. stupio u “Plaščansku brigadu” tzv. TO u kojoj je bio sve do 1. kolovoza 1992. god., kada je raspoređen u “granične jedinice” na “karaulu Malbaše”. Pripadnici HV-a uhitili su ga 26. kolovoza 1992. god.

MIŠČEVIĆ, MIĆO, (Boro), rođen 2.03.1960. god. u Ličkom Dabru, općina Otočac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

MIŠLJENOVIĆ, MILOŠ, (Ignjatije), rođen 1.10.1951. god. u Janja Gori, općina Plaški, prebivalište u Plaškom, Srbin, kao pripadnik paravojne postrojbe “Plaške brigade” tzv. Vojske SAO Krajine sudjeluje u oružanim napadima protiv Republike Hrvatske. U razdoblju od listopada 1991. god. do listopada 1992. god. sudjeluje u davanju seoskih straža na području sela Janje Gore. Po prestanku obavljanja seoskih straža uključuje se u sastav 2. čete 2. bataljuna, koja se nalazila u Plavča Dragi, kojoj je zapovjednik bio Stevo Kosanović. Odjeljenje u kojem je bio imenovani bilo je raspoređeno na prvoj crti bojišnice prema postrojbama HV-a u mjestu zvanom Kneja. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je na području Slunjskog poligona. Kao pripadnik “74. lake pješadijske plaščanske brigade” paravojske tzv. RSK, sa ciljem sprječavanja ulaska legalnih organa vlasti RH na to okupirano područje, bori se, naoružan i u odori paravoske protiv HV-a i pripadnika MUP-a i za vrijeme “Oluje”, kada biva uhićen.

MOMČILOVIĆ, MILE, (?), Srbin, tijekom 1992. god. bio sudionikom brutalnog ubojstva i pljačke civilnih osoba hrvatske nacionalnosti u selu Saborskom.

MOMČILOVIĆ, MILOŠ, (?), Srbin, dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem, koje je bilo u sastavu “Lake pješadijske plaške brigade” paravojske tzv. SAO Krajine, izravno se sukobio sa pripadnicima regularnih postrojba Hrvatske vojske za vrijeme oslobođenja mjesta Plaškog i okolice.

MOMČILOVIĆ, SIMEUN (Đuro), rođen 23.09.1950. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin, koncem travnja 1993. god. samovoljno raskida radni odnos u brodogradilištu Kraljevica, te se koncem lipnja 1993. god. dobrovoljno priključuje pobunjenim Srbima na području Plaškog, općina Ogulin. Od 10. svibnja pa do 6. kolovoza 1995. god. kao pripadnik pobunjeničkih postrojba tzv. vojske RSK – “Jasenička četa”, sa ciljem okupacije dijela tog hrvatskog teritorija i priključenja tzv. SAO Krajini radi stvaranja tzv. Velike Srbije, sudjeluje u oružanim napadima na pripadnike legalne vojske Republike Hrvatske, sa ciljem onemogućavanja ulaska hrvatske vlasti na taj dio RH. Pripadnici HV-a zarobljavaju ga na neprijateljskom položaju 6. kolovoza 1995. god.

MOMČILOVIĆ, VUJO (Nikola), rođen 14.08.1947. god. u Ogulinu, prebivalište u Ogulinu, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcijepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

MRĐA, ĐURO (Jandro), rođen 10.1.1960. god. u Donjem Lapcu, prebivalište u Donjem Lapcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

NARANČIĆ, MILAN, (Stojan), rođen 17.01.1954. god. u Doljanima, općini Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a RH u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinama i Bjepolju (područje općine Otočac).

NASUFOVIĆ, RAMO, (Ibrahim), roden 8.10.1950. god. u Mutniku, općina Cazin, prebivalište u Vrhovinama, Musliman, tijekom 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav tzv. Vojske SAO Krajine i bio na neprijateljskim položajima kod Dabra i Otočca. Naoružanje je dobio od Bogdana Srdića. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” pripadnici HV-a uhitili su ga na cesti prema Prijeboju.

NEĆAK, MILORAD, (Petar), rođen 15.03.1970. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

NOVKOVIĆ, ILIJA, (Mane), rođen 4.09.1931. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

NOVKOVIĆ, MILOŠ (Stevan), rođen 4.01.1949. god. u Vojišnici, općina Gospić, prebivalište u Vojniću, Srbin, u listopadu 1991. god. pristupio paravojnim, oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine u Vojišnici, općina Vojnić, gdje je do početka 1992. god. držao sesku stražu. Tijekom 1992. god. odlazi u XXI. kordunaški korpus, 3. bataljun, 1. četu, u sastavu koje ratuje protiv legalne vojske Republike Hrvatske i tako sudjeluje u oružanim napadima i okupaciji dijela hrvatskog teritorija. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” bio je na neprijateljskom položaju na području Slunjske Selnice, općina Slunj, gdje su ga uhitili pripadnici HV-a.

NJEGOVAN, STEVAN, (Danilo), rođen 10.10.1956. god. u Počitelju, prebivalište u Počitelju, Srbin, tijekom 1990. god. u Počitelju zajedno s ostalim mještanima sela Počitelja (srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoružan stražario, vršio kontrolu osoba, sve u cilju sprječavanja ulaska i djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske.

OBRADOVIĆ, DANE, (Mile), rođen 13.01.1964. god. u Bruvnu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

ODANOVIĆ, BOGDAN, (Milan), rođen 1.01.1957. god. u mjestu Široka Kula, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

OGNJENOVIĆ, BOGDAN, (Mirko), zvani Boća, rođen 9.03.1941. god. u Bjelopolju, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

OGNJANOVIĆ, SINIŠA, (Dušan), rođen 26.03.1971. god. u Bjelovaru, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama na ovom području aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

OGRIZOVIĆ, DUŠAN, (Milan), rođen 13.06.1961. god. u Begovcu, općina Ogulin, Srbin, tijekom prosinca 1992. god. pristupio paravojnim snagama tzv. SAO Krajine, “70. plaščanskoj brigadi”, s kojom je oružano djelovao do kolovoza 1995. god.

OGRIZOVIĆ, ĐURO, (?), tijekom 1992. god. kao pripadnik pobunjenih Srba tzv. SAO Krajine bio organizator brutalnih ubojstava i pljačke civilnih osoba hrvatske nacionalnosti u selu Saborskom.

OGRIZOVIĆ, ILIJA, (?) iz Blata, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine bio zapovjednik mješovitih topničkih jedinica. Glavni zadatak im je bio da se spriječi prolazak HV i tenkova iz pravca Modruša. U tom pravcu su borbeno djelovali po dijelovima gdje se nalazila HV.

OGRIZOVIĆ, MILAN, (?) zvani Zmajo, s prebivalištem u Brlogu, općina Otočac, Srbin, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, općina Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušli su u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Babić, te su iz pješačkih naoružanja ubili Božu i Željka Babić te Ružu Jurković.

PASKAŠ, PETAR, (Mile), rođen 2.03.1961. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

PASKAŠ, MILAN, (Mile), rođen 5.09. 1967. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

PASKAŠ, NIKOLA, (Mile), rođen 15.05.1959. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

PAVLICA, NIKICA (Milan), rođen 21.07.1961. god. u Gospiću, prebivalište u Počitelju, Srbin, tijekom 1990. god. u Počitelju, zajedno s ostalim mještanima sela Počitelja (srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoružan stražario, vršio kontrolu osoba, sve u cilju sprječavanja ulaska i djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske.

PEJNOVIĆ, SIMO, zvani Šika (Milan), 28.07.1955. god. u Klenovcu, općina Gospić, Srbin, tijekom 1991. god. na području općine Gospića kupovao i na drugi način nabavljao oružje, eksploziv i drugu ratnu opremu. S tom nakanom putovao je u Studenac, Mlaku i Kosinj Most, gdje je razgovarao s više osoba kako bi ih pridobio da pristupe u paravojne srpske snage. Na ovim poslovima uhvatila ga je Vojna policija 15. listopada 1991. god. u općini Gospiću.

PERIĆ, DOLJAN, (Stevo), rođen 29.12.1946. god. u Sujanu, općina Mrkonjić Grad, BiH, Srbin, u lipnju 1995. god. ušao je u sastav “2. čete XV. ličke brigade” tzv. Vojske RSK na području Plitvica. Raspoređen je na borbene položaje pobunjenih Srba u području Bruvna, potom u mjesto Omčicu, 12 km od Gračaca. Nakon nekoliko dana prebačen je u Željavu kod Bihaća. Na ovom položaju “četa” u kojoj je i sam bio ostala je 15 dana, a onda su se počeli povlačiti u pravcu Plješevice, gdje se, naoružan i u odori JNA, predao Hrvatskoj vojsci.

PEŠUT, BRANKO, (?), kao pripadnik srpskih paravojnih snaga bio sudionikom napada na Špehar Selo i bunkere HV-a. Njegova glavna zadaća bila je punjnje topa (T12 – 100 mm). Posljedice napada bile su srušeni bunkeri i jedna kuća Hrvata civila.

PEŠUT, DUŠAN, (Mile), rođen 2.06.1946. god. u Janjoj Gori, općina Plaški, Srbin, od lipnja 1991. g od. pa i poslije 10. svibnja 1995. god. na području Janje Gore i Kneje bio pripadnikom “Plaščanske brigade”, 3. bataljuna, 3. čete paravojske tzv. RSK, aktivno sudjelujući u borbi protiv Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a RH.

PEŠUT, STEVO, (Nikola), rođen 24.11.1950. god. u Janja Gori, općina Ogulin, prebivalište u Janja Gori, Srbin, u listopadu 1991. god. pristupio paravojnim, oružanim postrojbama pobunjenih Srba kojim je cilj bio, zajedno sa JNA, otcijepiti dio hrvatskog teritorija, stvoriti tzv. SAO Krajinu i pripojiti je tzv. Velikoj Srbiji. U sastavu pobunjeničkih postrojba, kao pripadnik topničkog odjeljenja, sudjeluje u etničkom čišćenju i potpunom razarnju Saborskog. U tim napadima ubili su 34 osobe, 27 ih se vodi nestalima, a crkvu i sve zgrade su opljačkali, srušili i spalili. Poslije 10. svibnja 1995. god., kao pripadnik 3. čete, 3. bataljuna, 70. brigade, boravi na neprijateljskom položaju u sastavu tzv. Vojske RSK . Dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem izravno se sukobio s pripadnicima regularnih postrojba Hrvatske vojske za vrijeme trajanja oslobođenja mjesta Plaškog i okolice.

PEŠUT, VLADO, (Nikola), rođen 25.04.1941. god. u Plaškom, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području Plaškog, općina Ogulin, sudjelovao u oružanim napadima na legalno izabrane hrvatske vlasti, ugrožavajući živote i imovinu građana na području Plaškog, općina Ogulin, sa ciljem otcjepljenja toga dijela Republike Hrvatske i stvaranja tzv. SAO Krajine. Kao pripadnik pobunjenih Srba ušao je u nelegalne postrojbe tzv. Teritorijalne obrane Plaški u selu Bunjevci, te je stražario i patrolirao u tom mjestu i čuvao topove pobunjenih Srba, sve u cilju sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na to područje.

PLATIŠA, NIKOLA, (Mile), rođen 9.11.1951. god. u Tuževićima, općina Otočac, prebivalište u Rijeci, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

PLATIŠA, SLOBODAN, (Nikola), rođen 6.03.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Zagrebu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., a za vrijeme dok su naoružane skupine posebno na području općina Korenice, Donjeg Lapca, Gračaca i drugih zajedno s JNA poduzimale prve oružane akcije zajedno s Nikolom Rajnovićem, kao članovi užeg rukovodstva ovakvih akcija u selima s pretežito srpskim pučanstvom na području Ličko-goranske regije, u više navrata dolazili u MZ Vodotoč, općina Otočac sa ciljem da se srpsko stanovništvo naoruža radi predstojećih borbi protiv Republike Hrvatske. U sklopu tih priprema koncem kolovoza 1991. god. dovezao je u MZ Vodoteč veću pošiljku streljiva, u kolovozu i rujnu organizirao sastanak u ovoj MZ na kojem je napravljen raspored stražarenja i drugih aktivnosti za predstojeću borbu; u rujnu 1991. organizirao je izgradnju prometnice između sela Vodoteča i Prokika, te Jasenka i Drežnice radi dopreme oružja, opreme i streljiva, te neprekidno vršio nadzor nad postavljenim zadacima.

PLEĆAŠ, MLADENKO, (Sava), rođen 18.05.1965. god. u Gračacu, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

POGRMILOVIĆ, NIKOLA, (?), bio zapovjednik topničkog odjeljenja u Sekulić Vršku. Bio je zadužen za četiri topa 130 mm. Ovi topovi djelovali su po položajima HV-a u Ogulinu.

POLOVINA, DUŠAN, (Stevo), rođen 23.10.1940. god. u Ostrovici, općina Gospić, prebivalište u Ostrovici, Srbin, u kolovozu 1991. god. odzvao se pozivu pobunjenih Srba u Ličkom Osiku i zadužio naoružanje i streljivo. Tada je postao pripadnik XVIII. brigade, 1. čete, nelegalne postrojbe kojoj je zapovjednik bio Milan Mašić iz Korenice, a zapovjednik voda bio je Savo Savaković iz Ostrovice. Imenovani je raspoređen na stražu. U srpnju 1995. god., prije “Oluje”, bio je na položaju spram HV-a na rijeci Jadovi – zaseok Kulica sve do 5. kolovoza.

POLOVINA, LUKA, (Čedomir), rođen 1.11.1960. god. u Ostrovici, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

POPOVIĆ, DAMIR, (Milan), rođen 2.10.1975. god. u Njemačkoj, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana, Dabra, Zalužnice, Vrhovina i Bjepolja (područje općine Otočac).

POPOVIĆ, MILAN, (Nikola), rođen 11.11.1949. god. u Zalužnici, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana, Dabra, Zalužnice, Vrhovina i Bjepolja (područje općine Otočac).

POPOVIĆ, NEDELJKO, (Ranko), rođen 18.03.1962. god. u Ogulinu, općina Ogulin, Srbin, u kolovozu 1991. god. pristupa srpskim paravojnim postrojbama na području Plaškog, Plaščanska brigada, II bataljun, II. četa, I. vod, u sastavu kojeg bojno dijeluje

POPOVIĆ, ŽELJKO (Boško), rođen 1.04.1961. god. u Donjem Lapcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

POŠMUGA, MILAN, (?), iz Janja Gore, općina Ogulin, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga u tzv. SAO Krajini bio poslužitelj topova od 100 mm (T12), koji su borbeno djelovali po HV-u u Ogulinu.

POŠMUGA, RADE, (?), Srbin, dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem koje je bilo u sastavu “Lake pješadijske Plaške brigade” paravojske tzv. SAO Krajine, izravno se sukobio s pripadnicima regularnih postrojbi Hrvatske vojske za vrijeme oslobođenja mjesta Plaškog i okolice.

POTKONJAK, ISO, (Branko), rođen 4.10.1944. god. u Ornicama, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

PRALICA, RANKO (Marko), rođen 10.09.1954. god. u Bosanskoj Dubici, R BiH, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, u srpnju 1991. god. u Vrginmostu sudjelovao u oružanim akcijama protiv legalno izabrane hrvatske vlasti, ugrožavajući živote i imovinu građana. U glinskom zatvoru vršio je dužnost isljednika, ispitivao i fizički maltretirao mještane hrvatske nacionalnosti iz Gređana, općina Vrginmost.

PREČANICA, JANKO, (Đuro), rođen 28.03.1955. god. u Petrinji, prebiva u Beogradu, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

PRICA, NIKOLA, (Ilija), zvani Purtan, rođen 28.03.1930. god. u Drenovu Klancu, prebivalište u Drenovu Klancu, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže, te u rujnu 1991. god. bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Zapovijedao je i rukovodio minobacačkim napadom na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima.

PUAČA, DRAGAN, (Todor), rođen 7.09.1954. god. u Sarajevu, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

PUAČA, VLADIMIR, (Todor), rođen 1.11.1956. god. u Vogošći, SR BiH, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

PUPOVAC, MILOŠ, (Dane), rođen 5.01.1935. god. u Otočcu, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin, početkom rujna 1991. god. u Gospiću napušta radno mjesto profesora u Centru usmjerenog obrazovanja “Nikola Tesla” i pristupa nelegalnim postrojbama pobunjenih Srba na području Ličkog Osika, gdje u činu kapetana vojske tzv. Srpske Krajine predvodi srbočetničke oružane skupine u borbi protiv Republike Hrvatske.

PUTICA, NIKOLA (Jovo), rođen 6.03.1967. god. u Imotskom, općina Imotski, prebivalište u Krivodolu, općina Imotski, Srbin, sredinom svibnja 1995. god. nalazio se u Beogradu, a radio u kafiću “Dva brata”. Mobilizirala ga je 15. svibnja 1995. god. srpska policija, koja je skupila još ljudi i odvezla ih u Bjeljinu. Tu su ih smjestili u autobuse i prebacili u Slunj. Iz Slunja su imenovani i Nenad Rogujić prebačeni u Plaški, te odmah u Dabar gdje su postali pripadnici “Dabarske čete”. U Slunju je zadužio naoružanje i odoru bivše JNA te raspoređen na pobunjenički borbeni položaj. Na ovom položaju su ga uhitili pripadnici HV-a za vrijeme “Oluje”. Dok je bio na ovom položaju, iz Vojvodine (iz Bečeja) dolazili su i drugi dobrovoljci i borili se protiv Hrvatske vojske.

RADAKOVIĆ, ILIJA, (Jovan), rođen 10.10.1927. god. u Bruvnu, općina Gračac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika na potezu mjesta Doljana, Dabra, Zalužnice, Vrhovina i Bjepolja (područje općine Otočca).

RADAKOVIĆ, JOVO, (Miloša), rođen 20.01.1932. god. u Mogoriću, općina Gospić, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV-a na području općine Gospića.

RADAKOVIĆ, NEBOJŠA (Đuro), rođen 12.11.1954. god. u Kninu, prebivalište u Korenici, Srbin, od 4. studenoga 1992. god. pa nadalje u Ličkom Osiku, općina Gospić ,pristupio pobunjeničkim srpskim postrojbama, zadužio naoružanje i opremu i sudjelovao u borbama protiv Hrvatske vojske. RTV Srbije je 12. ožujka 1993. god. imao prilog s ličkog ratišta u kojemu novinar razgovara sa Radakovićem iz T. Korenice i koji je predstavljen kao zapovjednik bataljuna, koji drži područje Ljubova, Ličkog Osika, Ostrovice do Barleta. Izjavio je da se sa svojim ljudima nalazi na prvim obrambenim linijama Srba iz SAO Krajine te da, dok je i jedan od njih živ, “ustaše neće stupiti na svetu srpsku zemlju”.

RADAKOVIĆ, SAVA, (Stevo), rođen 25.11.1937. god. u Mogoriću, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV-a na području općine Gospića.

RADAKOVIĆ, SLOBODAN, (Milan), rođen 4.12.1959. god. u Gračacu, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

RADMANOVIĆ, MILAN, (Svetozar), zvani Brile, rođen 24.07.1947. god. u Ogulinu, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici rujna 1991. god. u Plaškom, općina Ogulin, preuzeo ulogu zamjenika predsjednika novoosnovane Općine Plaški. Djelovao je s Nikolom Dokmanovićem koji je preuzeo ulogu predsjednika Izvršnog odbora novoosnovane općine, te su radili na stvaranju pobunjeničkih jedinica koje su ratovale protiv RH.

RADMANOVIĆ, MILORAD, (Nikola), rođen 6.05.1951. god. u Karlovcu, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

RADOVIĆ, MILOŠ, (Ljuban), rođen 17.04.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Cetingradu, općina Slunj, Srbin, početkom rujna 1991. god. pristupio nelegalnim, naoružanim postrojbama pobunjenih Srba i ušao u sastav tzv. TO Vojnić, a kasnije postaje pripadnik XIII. pješadijske pobunjeničke brigade. U siječnju 1993. god. kao pripadnik 1. pješadijskog bataljuna pobunjeničke srpske vojske obnaša dužnost zamjenika zapovjednika 1. čete koja je bila na masleničkom položaju, sa ciljem oružane pobune protiv Republike Hrvatske, a radi ostvarenja velikosrpskog cilja. Potom biva raspoređen na pobunjenički položaj u Primišlje gdje je ostao do početka vojno-redarstvene akcije “Oluja” tijekom koje se povlači u šumu, gdje se neko vrijeme skriva, a potom odlazi u Broćanac.

RAJAČIĆ, ĐURO, (Mane), rođen 15.04.1947. god. u Prokikama, općina Otočac, prebivalište u N. Slankamenu, općina Inđija (Srbija), Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

RAJAČIĆ, MILAN, (Borivoje), rođen 3.07.1964. god. u Brinju, prebivalište u Vodoteču, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

RAKIĆ, STEVO, (Maksim), rođen 25.02.1949. god. u Korenici, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

RAPAIĆ, STEVO, (Petar), rođen 9.02.1941. god. u Krbavici, Korenica, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

RATKOVIĆ, MILAN, (Stevo), rođen 11.07.1953. god. u Korenici, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin, od 4. studenoga 1992. god. pa nadalje u Ličkom Osiku, općina Gospić, pristupio pobunjeničkim srpskim postrojbama i zadužio naoružanje i opremu te sudjelovao u borbama protiv Hrvatske vojske.

RUŽIĆ, BRANKO, (Dušan), rođen 1.01.1964. god. u Otočcu, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže, te u rujnu 1991. bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

RUŽIĆ, MILENKO, (Rade), rođen 9.11.1968. god. Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, tijekom 1991., pa do početka 1992. god. na području Srpskog Polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjenim hrvatskim pučanstvom, te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, općina Otočac, što je kod Hrvata civila stvaralo strah i paniku.

RUŽIĆ, NIKOLA, (Dušan), rođen 16.01.1967. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, tijekom 1991., pa do početka 1992. god. na području Srpskog Polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjenim hrvatskim pučanstvom, te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, općina Otočac, što je kod Hrvata civila stvaralo strah i paniku.

RUŽIĆ, VLADO, (Dušan), rođen 22.03.1959. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, od srpnja 1991. do siječnja 1992. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima. Bio je sudionikom napada u rujnu 1991. god. na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

SKENDŽIĆ, MILOŠ, (Milan), rođen 11.08.1939. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. Sudjelovao je u terorističkim akcijama čineći m iniranja na navedenim područjima, te pucajući rafalnom paljbom po domovima hrvatskih civila koji su se tada nalazili u njima. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na Kompolje.

SKORUPAN, BOGDAN (Milan), rođen 20.5.1935. god. u Lapatu, općina Ogulin, prebivalište u Lapatu, Srbin, od 1. kolovoza 1991. god. do 8. kolovoza 1995. god. bio u sastavu nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. RSK u Plaškom, u sastavi “Plašćanske brigade”. Kao pripadnik ove jedinice odlazi na neprijateljske borbene položaje u Lapat, Plaški i Ličku Jasenicu. Postrojbe pobunjenih Srba kojima je i sam pripadao okupirale su dio hrvatskog teritorija. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” pripadnici HV-a su ga zarobili 8. kolovoza 1995. god.

SMILJANIĆ, DUŠAN (Nikola), rođen 6.03.1947. god. u Krbavi, općina Korenica, poslijednje prebivalište u Zagrebu, potpukovnik JNA, Srbin, zajedno sa generalom Vasiljevićem i kapetanom Kneževićem osniva posebnu “grupu za sigurnost”. Članovi skupine imenuju ga zapovjednikom. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko… Koncem listopada 1991. god. Dušan Smiljanić osniva “Zonski štab za Liku”. U istom mjesecu jedinice ovog “štaba” počinile su zločine u selima u okolici bihaćke zračne luke.

STIPANOVIĆ, DRAGAN, (Savo), rođen 28.04.1972. god. u Ogulinu, općina Ogulin, Srbin, dana 19. lipnja 1991. god. otišao na odsluženje vojne obveze u JNA u Zemunik. Kod oružanog napada JNA 1991. god. na područje Ogulina, osumnjičeni 8. listopada 1991. god. pa sve do 30. travnja 1992. god. dobrovoljno sudjeluje u oružanim akcijama JNA. Nakon toga bježi iz JNA, da bi, potom, kao dobrovoljac pristupio srbo-četničkim oružanim postrojbama na području Plaškog, općina Ogulin, gdje je stražario i patrolirao, postavljao mine na minska polja.

SUDŽUKOVIĆ, MIJODRAG, (Mile), rođen 22.06.1960. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

SAVATOVIĆ, MILAN (Božo), zvani Salata, rođen 5.01.1946. god. u Gospiću, općina Gospić, Srbin, dobrovoljno pristupio u redove pobunjeničke, nelegalne vojske tzv. SAO Krajine u rujnu 1991. god. Nakon 10. svibnja 1995. god. na području Ostrovice, općina Gospić, koje su privremeno okupirali JNA i pobunjeni Srbi, ostao je u redovima neprijateljske vojske tzv. RSK i to u 1. ostrovačkoj četi, te je naoružan i u odori pobunjeničke srpske vojske držao položaj nasuprot HV-u, sa ciljem sprječavanja ulaska legalne vlasti RH na taj okupirani hrvatski teritorij.

SENIĆ, MILENKO, (Živan), zvani Farbar brada, rođen 1.08.1956. god. u Zemunu, prebivalište u Zemunu, Srbin, u veljači 1993. god. dobio mobilizacijski poziv te upućen u Bubanj Potok. Tu mu je rečeno da će ići na područje tzv. Krajine u Knin. U Kninu je zadužio naoružanje i opremu i upćen na pobunjeničke položaje u Vrhovinama. Dobio je iskaznicu organizacije “Štit”, a služila mu je za dolazak i izlazak iz Krajine. Kada je došlo do negodovanja, dobrovoljci iz Srbije su 13. ožujka 1993. god. odlučili otići u Srbiju. Među njima je bio i imenovani. Krenuli su i pogriješili pravac, tako da su ih uhitili pripadnici MUP-a RH na području Karlovca.

SERDAR, MILAN, (Petar), rođen 29.03.1962. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

SERDAR, MILAN, (Stojan), rođen 1.01.1964. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

SERDAR, NENAD, (Anka), rođen 28.03.1968. god. u Davosu u Švicarskoj, nastanjen u Širokoj Kuli, općina Gospić, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

SERDAR, STOJAN, (Soka), rođen 22.09.1930. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

SLADIĆ, BUDA, (Stevo), rođen 10.04.1948. god. u Šalamuniću, Korenica, Srbin, sudjelovao u osnivanju i radu SDS-a na području Ličkog Osika. Uslijed tih djelovanja poginulo je više osoba, a veći broj je ranjen. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije HV-a “Oluja” nalazio se na neprijateljskom srpskom položaju, gdje su ga pripadnici HV-a i uhitili.

SLOBODAN, MARIJAN, (Branko), rođen 3.07.1964. god. u Otočcu, Srbin, sudjelovao u poduzimanju oružanih akcija protiv legalnih snaga RH te stvarao nemir i nesigurnost života i imovine civila. Tako je 21. lipnja 1993. god. na lokalitetu Crni Vrh iznad sela Dabra, općina Otočac, u sasatavu srbočetničke izviđačke skupine sudjelovao u izvršenju napada na pripadnike 138. brigade Hrvatske vojske.

SPASIĆ, ZORAN, (Evica), rođen 16.02.1955. god. u Beogradu, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

STANIĆ, BOŠKO, (Milan), rođen 11.09.1959. god. u Vodoteču, prebivalište u Vodoteču, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

STANIĆ, MILOVAN, (Ilija), zvani Pograničar, rođen 10.10.1926. god. u Ogulinu, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području Plaškog, općina Ogulin, sudjelovao u oružanim napadima na legalno izabrane hrvatske vlasti, ugrožavajući živote i imovinu građana na području Plaškog, općina Ogulin, sa ciljem otcjepljenja toga dijela Republike Hrvatske i stvaranja tzv. SAO Krajine. Kao pripadnik pobunjenih Srba ušao je u nelegalne postrojbe tzv. Teritorijalne obrane Plaški u selu Bunjevci, stražario i patrolirao u tom mjestu te čuvao topove pobunjenih Srba, sve u cilju sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na to područje.

STARČEVIĆ, DUŠAN, (Branko), rođen 14.08.1959. god. u Plavnom, SO Knin, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

STARČEVIĆ, MILAN, (Rade), rođen 1.08.1955. god. u Osredcima, općina D. Lapac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

STOJANOVIĆ, DRAGOLJUB, (Nikola), rođen 23.07.1952. god. u Škarama, općina Otočac, Srbin, sudjelovao u poduzimanju oružanih akcija protiv legalnih snaga RH te stvarao nemir i nesigurnost života i imovine civila. Tako je 21. lipnja 1993. god. na lokalitetu Crni Vrh iznad sela Dabra, općina Otočac, u sasatavu srbočetničke izviđačke skupine sudjelovao u izvršenju napada na pripadnike 138. brigade Hrvatske vojske.

STOJANOVIĆ, DRAŽEN, (Ilija), rođen 10.12. 1969. god. u Orahovici, općina Orahovica, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

STOJANOVIĆ, MILAN, (Arso), rođen 3.08.1941. god. u Škarama, općina Otočac, Srbin, sudjelovao u poduzimanju oružanih akcija protiv legalnih snaga RH te stvarao nemir i nesigurnost života i imovine civila. Tako je 21. lipnja 1993. god. na lokalitetu Crni Vrh iznad sela Dabra, općina Otočac, u sasatavu srbočetničke izviđačke skupine sudjelovao u izvršenju napada na pripadnike 138. brigade Hrvatske vojske.

STOJANOVIĆ,MILAN, (Mile), rođen 24.08.1955. god. u Otočcu, Srbin, sudjelovao u poduzimanju oružanih akcija protiv legalnih snaga RH te stvarao nemir i nesigurnost života i imovine civila. Tako je 21. lipnja 1993. god. na lokalitetu Crni Vrh iznad sela Dabra, općina Otočac, u sasatavu srbočetničke izviđačke skupine sudjelovao u izvršenju napada na pripadnike 138. brigade Hrvatske vojske.

STOJANOVIĆ, PETAR, (Tomo), rođen 21.01.1933. god. u Škarama, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana, Dabra, Zalužnice, Vrhovina i Bjepolja (područje općine Otočca).

STUDEN, MILAN, (Nikola), rođ 30.04.1946. god. u Željavi, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

SUBAŠIĆ, SEAD, (Muharem), rođen 2.06.1956. god. u Brezaku, prebivalište u Novom Beogradu (Srbija), Srbin, dana 20. veljače 1993. god. po nj došla Vojna policija, mobilizirala ga i prebacila u Bubanj Potok. Tu je zadužio vojnu odoru, a potom 28. veljače 1993. god. autobusom odvezen u Korenicu. Smješten je bio u školi, a tu je dobio maskirnu odoru. Ubrzo je prebačen na područje Vrhovina, zadužio ručni bacač i priključio se srpskoj pobuni. Na pobunjeničkom srpskom položaju u Turjanskom bio je smješten u školi. U ožujku 1993. god. je trebao krenuti u Srbiju, pa je i pošao zajedno sa Slobodanom Markovićem i skupinom pobunjenika, ali ih je hrvatska policija uhitila u predgrađu Karlovca.

SUDŽUKOVIĆ, PETAR, (Dane), rođen 1.11.1934. god. u Širokoj Kuli, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV-a na području općine Gospića. Bio je raspoređen u tzv. prostornu miliciju, nosio je plavu odoru s oznakom “Milicija SAO Krajine”. Dana 22. sječnja 1992. god. mobiliziran je u TO, sa zadatkom davanja straže na području Široke Kule.

SURLA, NIKOLA, (Dušan), rođen 24.06.1962. god. u Glogovu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

ŠEPA, MIODRAG, (Dušan), rođen 3.06.1968. god. u Gračacu, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

ŠEVER, PETAR, (Buda), rođen 19.08.1934. god. u Buniću, Korenica, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

ŠOLAJA, LJUBICA, (Vladimir), rođena 1.10.1947. god. u Plitvicama, općina T. Korenica, s prebivalištem u Mukinjama – Plitvice, Srpkinja, bila koordinator svih akcija koje je poduzeo Boško Božanić u općini T. Korenica (osnovao je “Štab T. Korenice”, a potom ustrojio paravojne postrojbe koje su naoružali oružjem Policijske stanice T. Korenica, te na prosvjednim skupovima upućivali poruke legalnim pripadnicima MUP-a Hrvatske da se povuku s područja te općine; kada pripadnici MUP-a Hrvatske nisu popustili pred njihovim prijetnjama, zapovjedili su napad na pripadnike MUP-a Hrvatske na području Plitvičkih jezera, kojom prilikom je poginuo policajac Josip Jović).

ŠORAK, JOVO, (Mane), rođen 7.08.1950. god. u Bihaću, prebivalište u Vranovači, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

ŠTAKIĆ, BRANKO, (Nikola), zvani Braco, rođen 29.04.1937. god. u Studencima, općina Gospić, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

ŠTETA, STOJAN, (Milan), rođen 01.01.1928. god. uVrelu, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

ŠTRBAC, PREDRAG, (Milan), 1.06.1968. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

ŠTULA, BOGDAN, (Nikola), rođen 24.01.1944. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, tijekom 1991. te početkom 1992. god. na području Srpskog Polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjenim hrvatskim pučanstvom, te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, općina Otočac, što je kod Hrvata civila stvaralo strah i paniku.

ŠTULA, MILE, (Ilija), rođen 20.05.1937. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, tijekom 1991. te početkom 1992. god. na području Srpskog Polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjenim hrvatskim pučanstvom, te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, općina Otočac, što je kod Hrvata civila stvaralo strah i paniku.

ŠUMONJA, ILIJA, (?), u srpskim postrojbama bio topnik (nišandžija na topu T-12) s kojeg je pucao po brdu Pitomi javor, gdje su bile smještene postrojbe HV-a.

ŠUNJIĆ, DANE, (Gojko), rođen 1.01.1960. god. u Otočcu, Srbin, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušli su u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Babića, te iz pješadijskog naoružanja ubili Božu i Željka Babića te Ružu Jurković.

ŠUPICA, NEDELJKO, (?), iz Vojnovca, Srbin, u srpskim postrojbama bio topnik (nišandžija na topu T-12) s kojeg je pucao po brdu Pitomi javor, gdje su bile smještene postrojbe HV-a.

ŠUPICA, STEVO, (?), iz Šupice, Srbin, bio pripadnik srpskih paravojnih snaga u tzv. SAO Krajini. Bio je poslužitelj topova od 100 mm (T12), koji su borbeno djelovali po HV-u u Ogulinu.

ŠUŠNJAR, BOGDAN, (Stevo), zvani Tronjac, rođen 17.07.1941. god. u Janja Gori, općina Plaški, prebivalište u Janja Gori, Srbin, u lipnju 1991. god. zadužio naoružanje i opremu od MZ Plaški i ušao u sastav tzv. TO. Zajedno s ostalim pobunjenim Srbima držao je straže u okolini Janja Gore. Sredinom studenoga iste godine na ovo područje dolazi JNA, a imenovani biva raspoređen u “70. plaščansku brigadu” tzv. Vojske SAO Krajine. Položaji ove pobunjeničke postrojbe bili su na Janja Gori i Plavča Dragi. Kasnije su pomaknuti bliže položajima Hrvatske vojske na Sekulić vršak i na cestu za Babinu Goru. dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem izravno se sukobio sa pripadnicima regularnih postrojba Hrvatske vojske za vrijeme trajanja oslobodenja mjesta Plaškog i okolice.

TATALOVIĆ, JOVO (Savo), rođen 17.10.1958. god. u Ogulinu, prebivalište u Ogulinu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području Plaškog, općina Ogulin, sudjelovao u oružanim napadima na legalno izabrane hrvatske vlasti, ugrožavajući živote i imovinu građana na području Plaškog, općina Ogulin, sa ciljem otcjepljenja toga dijela Republike Hrvatske i stvaranja tzv. SAO Krajine. Kao pripadnik pobunjenih Srba ušao je u nelegalne postrojbe tzv. Teritorijalne obrane Plaški u selu Bunjevci, stražario i patolirao u tom mjestu te čuvao topove pobunjenih Srba, sve u cilju sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na to područje.

TESLIĆ, MILAN, (Milan), rođen 24.05.1956. god. u Gornjoj Rogatici, općina Bačka Topola, Vojvodina, posljednje prebivalište u Karlovcu, kapetan JNA, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba.

TIŠMA, DANE, (Vid), rođen 8.09.1953. god. u Dnopolju, općina Donji Lapac, prebivalište u Donjem Lapcu, Srbin, od siječnja 1991. god. kao dobrovoljac te pripadnik pričuvnog sastava policije borbeno djelovao u Sv. Roku 12 dana kao, te u Peruči 26., 27., 28. i 29. srpnja 1992. god. Nakon toga borbeno djeluje u Divoselu od 6. rujna do 10. rujna 1993. god., kada su ga zarobili pripadnici Hrvatske vojske. Prilikom zarobljavanja bio je u odori srpske vojske, naoružan automatskom strojnicom, dvjema ručnim bombama, nožem i s više komada streljiva, iz čega je jasno da je sudjelovao u oružanim napadima protiv Republike Hrvatske. Također je borbeno djelovao, kao pripadnik pobunjeničke srpske vojske, u Željeznom polju i Skočaju kod Bihaća.

TODORIĆ, SIMO, (Milan), rođen 5.06.1955. god. u Gospiću, prebivalište u Pavlovcu, općina Gospić, Srbin, u siječnju 1992. god. pristupa oružanim postrojbama pobunjenih Srba i postaje zapovjednik odjeljenja “granične” policije. Zapovijedao je naoružanom skupinom od 50 pobunjenika na potezu Zavođe – Barletsko. U siječnju 1993. god. pobunjeni Srbi formiraju nelegalnu vojsku, sa ciljem otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine, te priključenja iste tzv. Velikoj Srbiji. Imenovani ostaje na istom položaju, s tim da postaje “komandir čete”. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” bio je na ovom pobunjeničkom položaju i suprotstavio se legalnoj vojsci RH. Zajedno s ocem skrivao se izvjesno vrijeme, no 10. studenoga 1995. pripadnici MUP-a ipak ga uhićuju.

TOJAGIĆ, DANE, (Mićo), rođen 9.03.1954. god. u Gračacu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

TOMIĆ, MILAN, (Mihajlo), zvani Kesa, rođen 12.03.1966. god. u Vodoteču, općina Otočac, prebivalište u Tuževićima, pćina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

TOPIĆ, NIKOLA, (Milorad), rođen 20.05.1946. god. u Jamari, općina Slunj, prebivalište u Jamari, Srbin, od rujna 1991. god. do kolovoza 1995. god. priključen nelegalnim oružanim postrojbama tzv. Vojske RSK. U Jamarima u sastav tzv. TO Jamari zadužuje opremu i naoružanje, odlazi na neprijateljske borbene položaje u Jamare, Kordunski Leskovac i Šturliće. Ove su oružane postrojbe okupirale dio hrvatskog teritorija, borile se protiv legalne vojske RH i spriječavale uspostavu legalno izabrane hrvatske vlasti na ovom dijelu RH. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” pripadnici HV-a su ga zarobili 8. kolovoza 1995. god., kao pripadnika pobunjeničkih srpskih postrojba.

TRBOJEVIĆ, RANKO, (Emil), rođen 26.10.1952. god. u Ribnjački, općina Bjelovar, boravište u Rumi (Srbija), Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

UZELAC, BOGDAN, (Todor), rođen 24.01.1933. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV-a na području općine Gospića.

UZELAC, BORIS zv. Tapo (Branko), rođen 30.6.1975. god. u Otočcu, prebivalište u Donjim Vrhovinama, općina Otočac, Srbin, u siječnju 1994. god. otišao iz Vrhovina na vojnu obuku u Rumu (Srbija), koja je trajala do travnja iste god. Poslije završene obuke vratio su u Vrhovine i javio u “komandu” pobunjeničke srpske vojske. Raspoređen je u “Vrhovinsku četu”, u odjeljenje koje je brojilo šest ljudi. Zapovjednik odjeljenja bio je Dane Vidak. Borbeni položaji ove postrojbe bili su na Švrakinu i Petričevom vrhu. Akciju HV-a oslobađanje ovog okupiranog područja, dočekao je kod svoje kuće, a uza se je imao i naoružanje i vojnu opremu.

UZELAC, MILAN, (Petar), rođen 23.04.1948. god. u Željavi, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

UZELAC, MILAN, (Petar), rođen 4.02.1941. god. u Metku, općina Gospić, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV-a na području općine Gospića.

UZELAC, MILAN (Ratko), rođen 2.11.1946. god. u Gospiću, prebivalište u Počitelju, Srbin, tijekom 1990. god. u Počitelju, zajedno s ostalim mještanima sela Počitelja (srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoružan stražario, vršio kontrolu osoba, sve u cilju sprječavanja ulaska i djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske.

UZELAC, NIKOLA, (Petar), 17.09.1938. god. u Željavi, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

UZELAC, NIKOLA, (Dane), rođen 7.01.1956. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

UZELAC, PREDRAG, (Nikola), rođen 27.03.1956. god. u selu Gornjima Vrhovinama, općina Otočac, Srbin, zapovjedio pripadnicima JNA te drugim paravojnim jedinicama u sklopu tzv. SUP-a SAO Krajine u Titovoj Korenici, da se u selu Čorci kod Vrhovina vrše pretresi, oduzimanje imovine te paljenje nepokretne imovine osoba hrvatske nacionalnosti. Sudjelovao je i u ratnim operacijama tzv. JNA zajedno sa tzv. Martićevom milicijom, kako na području Vrhovina tako i na području sela oko Vrhovina. U stanici tzv. Milicije Krajine u Korenici vršio ispitivanje, premlaćivao i na druge načine zlostavljao građane hrvatske nacionalnosti tijekom 1991. god.

UZELAC, SLAVKO, (Božo), rođen 7.08.1961. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

UZELAC, STEVO, (Stevo), rođen 20.04.1952. god. u Donjem Lapcu, prebivalište u Donjem Lapcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

VAISAVLJEVIĆ, BOŽO, (Nikola), rođen 10.11.1934. god. u Željavi, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

VASILJEVIĆ, ALEKSANDAR, (Radoslav), rođen 8.07.1938. god. u Kragujevcu, općina Kragujevac, Srbija, Srbin, general JNA, tijekom 1990./91. god. s Upravom bezbednosti SSNO osnovao, izvan redovnog ustrojstva jedinica JNA, a protivno ustavnim ovlaštenjima, zajedno s p.puk. Dušanom Smiljanićem i kapetanom Čedom Kneževićem, posebnu “grupu za sigurnost”. Skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci skupine bili su: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji s JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine, u čemu djelimično i područje općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina.

VEČERINOVIĆ, ĐURO, (Miloš), rođen 22.06.1950. god. u Veri, općina Plaški, Srbin, u studenome 1991. god. pristupio paravojnim snagama tzv. vojske Krajine te naoružan bio na borbenoj liniji Hrasnica – Bukvar do 25. srpnja 1992. god. Od 22. siječnja 1993. god. opet je mobiliziran i upućen na borbenu crtu Hrasnica – Bukvar gdje se nalazi do svibnja 1993. god., kada je demobiliziran i ostao kod kuće do dolaska HV-a.

VEJNOVIĆ, MILAN, (Nikola), rođen 6.04.1947. god. u Toliću, općina T. Korenica, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

VESELINOVIĆ, BORIVOJ, (Ilija), rođen 28.02.1968. god. u Zelengradu, općina Obrovac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

VESELINOVIĆ, MILAN, (Miljko), rođen 14.01.1959. god. u Golubiću, općina Obrovac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

VEZMAR, MILE, (Simo), zvani Svrtan, rođen 13.05.1954. god. u Ogulinu, prebivalište u Ogulinu, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

VIDAKOVIĆ, ČEBINAC, (Slavko), rođen 8.04.1963. god. u Zemunu (Srbija), prebivalište u Novim Banovcima (Vojvodina), Srbin, javio se u “Ured Krajine” u Beogradu kao dobrovoljac za srpsku pobunu u Hrvatskoj, i 2. ožujka 1993. god. upućen u Bubanj Potok, gdje je zadužio naoružanje i opremu, te istoga dana upućen u Knin. Iz Knina je sutradan prebačen u Korenicu. Tu je dobio maskirnu odoru i prebačen je na pobunjenički položaj u Vrhovine. Dobio je zadatak kontrole vozila, prometnica i putnika. Ubrzo je premješten u 50. brigadu krajiške vojske sa zadatkom čuvanja zgrade, a na ovom zadatku je ostao do 12. ožujka 1993. god. Zajedno s kapetanom Slobodanom Markovićem pokušao je otići u Srbiju, ali ih je hrvatska policija uhitila u predgrađu Karlovca.

VLAJKOVIĆ, ČASLAV, (Tomislav), zvani Jagodinac, rođen 17.12.1952. god. u Svetozarevu, prebivalište u Svetozarevu (Srbija), Srbin, dana 26. veljače 1993. god. nalazio se na radnom mjestu u Svetozarevu, kada mu je srbijanska policija uručila poziv za mobilizaciju. Prebačen je u Bubanj Potok, gdje je zadužio vojnu odoru, a potom je odvezen u Korenicu. U Korenici je zadužio naoružanje, maskirnu odoru i prebačen na srpski pobunjenički položaj u Vrhovinama, na kojem je vršio ulogu promatranja i kontrole kretanja Hrvatske vojske. Vojnu dozvolu dobio je u Bubanj Potoku, a ušao je u sastav 50. korpusa pobunjeničke srpske vojske tzv. SAO Krajine. Zajedno s kapetanom Slobodanom Markovićem pokušao je otići u Srbiju, ali ih je hrvatska policija uhitila u predgrađu Karlovca.

VOJNOVIĆ, ĐORĐE, (Nikola), rođen 20.3.1958. god. u Gračacu, prebivalište u Gračacu, Srbin, u ožujku 1991. god. u Gračacu, u nakani obaranja ustavno-pravnog poretka RH i njenih legalno izabranih organa vlasti, samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji Gračac, zadržao kompletno zaduženo naoružanje i streljivo, te prekinuo sve veze s MUP-om Republike Hrvatske dobrovoljno pristupivši neprijateljskim postrojbama tzv. SAO Krajine i djelovao sa ciljem otcjepljenja ovog dijela RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine i velike Srbije, uslijed čega je ovaj dio teritorija RH privremeno okupiran.

VOJNOVIĆ, ŽARKO, (Dane), rođen 11.11.1958. god. u Mazinu, općina Gračac, prebivalište u Mazinu, nakon što 31. svibnja 1991. god. sporazumom prekida radni odnos u MUP-u RH, odlazi u Gračac i pristupa tzv. SUP-u Krajine. Kao član krajinskog SUP-a dopustio je 2. rujna 1991. u Gospiću da zarobljene pripadnike MUP-a RH Josipa Kazdu, Nikolu Pempera i Antu Marinića, te zapovjednika Policijske postrojbe iz Kumrovca, Ignaca Ivanušku, odvedu na ispitivanje na kojem su ih “krajinski policajci” tukli, maltretirali i provodili kompletnu obradu, pri čemu je i sam tukao Nikolu Pempera.

VOJVODIĆ, DAVID, (Nikola), rođen 5.11.1967. god. u Beogradu, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

VOJVODIĆ, ŽARKO (Đuro), rođen 19.10.1956. god. u Donjem Lapcu, prebivalište u Donjem Lapcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

VRAČARIĆ, SLOBODAN, (Krsto), rođen 1.10.1961. god. u Virovitici, boravište u Beški, općina Inđija, Jugoslaven, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

VRANEŠ, ILIJA, (Lazo), zvani Ilica, rođen 19.04.1957. god. u Vodoteču, općina Otočac, prebivalište u Tuževićima, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

VRCELJ, NIKOLA, (Đuro), rođen 11.11.1963. god. u Begovcu, općina Ogulin, Srbin, tijekom veljače 1992. god. pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine, “70. plaščanskoj brigadi” u sastavu koje je djelovao do 21. kolovoza 1995. god.

VRCELJ, PETAR, (Stevan), rođen 13.06.1935. god. u Lekovini, općina Bijelo Polje, sa prebivalištem u Ličkoj Jasenici, općina Ogulin, Srbin, u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Plaškog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima HV-a i redarstvenim snagama. Nakon 10 svibnja 1995. god. bio je pripadnik III. korpusa paravojske tzv. RSK, te bio sudionikom oružanih napada koji su lokalno nesrpsko stanovništvo protjerali. U lipnju 1995. god. postao je šef Mjesnog ureda u Ličkoj Jasenici.

VRCELJ, VUKAŠIN, (Miloš), rođen 25.07.1963. god. u Ogulinu, prebivalište u Ogulinu, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

VUČETIĆ, MILOŠ, (Dušan), rođen 8.03.1941. god. u Slunju, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

VUČKOVIĆ, MARKO, (Đuro), rođen 3.05.1949. god. u Gospiću, Srbin, tijekom lipnja 1991. god. pristupio srpskim pobunjeničkim snagama na području mjesta Raduča, općina Gospić. Bio je nazočan na Osnivačkoj skupštini ilegalne terorističke organizacije “Velebitska jedinica”, po osnivanju koje postaje njenim pripadnikom. Dana 20. srpnja i 5. kolovoza 1991. god. zapovijedao je jedinicom koja je izvršila dva minobacačka napada na mjesto Lovinac, kojom prilikom je poginulo više civilnih osoba hrvatske nacionalnosti.

VUJAKLIJA, VELJKO, (Miloš), rođen 5.08.1959. god. u Glini, Srbin, prebivalište u Karlovcu, u kolovozu 1991. kao pripadnik nelegalnih oružanih postrojba tzv. Milicije SAO Krajine sudjelovao u napadu na grad Karlovac i Tušilovački Cerovac radi sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na ovaj okupirani dio RH.

VUJIĆ, MILOVAN, (Milovan), rođen 10.07.1944. god. u Vojišnici, općina Vojnić, Srbin, u kolovozu 1991. god. priključio se neprijateljskim oružanim snagama u Vojniću, koje su privremeno okupirale dio teritorija RH. U veljači 1992. god. mobiliziran je u bateriju haubica, koja topništvom djeluje po Ogulinu. Bio je pripadnik i 72. brigade tzv. Vojske RSK na položaju u Veljunu, općina Vojnić, do srpnja 1995. kada je premješten u Kestenovac, općina Vojnić, te sudjelovao u borbenim napadima na navedenim područjima, kojima je lokalno civilno stanovništvo protjerano sa svojih ognjišta.

VUKADINOVIĆ, ŽELJKO, (?), s prebivalištem u Rapajinom Dolu, Otočac, Srbin, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušli su u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Babića, te su iz pješačkog naoružanja ubili Božu i Željka Babića te Ružu Jurković.

VUKAS, MANE, (Milan), rođen 27.04.1948. god. u Janja Gori, općina Ogulin, prebivališe u Janja Gori, Srbin, od Steve Kosanovića i Dušana Šušnjare u rujnu 1991. god. primio naoružanje, i ubrzo bio raspoređen na stražu kod sela Vukasa sa zadatkom čuvanja prometnice u pravcu Slunja. Na straži s njim bili su Dušan Vezmar, Mane Mišljenović, Bogdan Šušnjar, Simo Vezmar, Branko Pešut, Rade Mirić, Stevo Kosanović, Branko Kosanović i Stevo Šušnjar. Koncem veljače 1992. god. prebačen je kod Vojnovca u selo Šupice na prvu crtu, dgje je raspoređen u postavu protutenkovskog topa. Zapovjednik topovske posade bio je Mane Miščević. U svibnju 1995. god. postrojba je prebačena na Sekulić vršak gdje je imala zadatak osigurati prometnicu koja vodi na Slunjski poligon. Za zapovjednika postrojbe postavljen je Milan Kosanović. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” pobjegao je s položaja, a 9. kolovoza 1995. god. sa skupinom pobunjenika predao se Hrvatskoj vojsci.

VUKAS, RADE, (Stevo), rođen 27.04.1954. god. u Janja Gori, općina Ogulin, prebivalište u Janja Gori, Srbin, u listopadu 1991. god. pristupio paravojnim, oružanim postrojbama pobunjenih Srba kojim je cilj bio, zajedno sa JNA, otcijepiti dio hrvatskog teritorija, stvoriti tzv. SAO Krajinu i pripojiti je tzv. Velikoj Srbiji. U sastavu pobunjeničkih postrojba, kao pripadnik topničkog odjeljenja, sudjeluje u etničkom čišćenju i potpunom razarnju Saborskog. U tim napadima ubili su 34 osobe, 27 ih se vodi nestalima, a crkva i sve zgrade su opljačkačo, srušili i spalili. Poslije 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik 2. voda 2. čete 70. brigade boravi na neprijateljskom položaju u sastavu tzv. Vojske RSK i bori se protiv Hrvatske vojske onemogućujući funkcioniranje hrvatske države na ovom području, gdje ga za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” uhićuju pripadnici HV-a.

VUKELIĆ, BOGDAN, (Milan), rođen 5.05.1943. god. u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin, koncem kolovoza 1991. god. dobrovoljno pristupa postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Teritorijalnoj obrani, zadužuje naoružanje, opremu i daje stražu do 27. studenoga 1991. god. Nakon toga prelazi u “70. plašku brigadu” u sastavu koje ratuje protiv legalne vojske Republike Hrvatske, u nakani da spriječi ulazak hrvatske vlasti na taj okupirani hrvatski teritorij. Pripadnici HV-a zarobljavaju ga 6. kolovoza 1995. god. u Saborskom, općina Ogulin, za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje”.

VUKELIĆ, MIHAJLO, (?) zvani Vijaš, rođen 2.06.1941. god. u Ličkoj Jesenici, općina Ogulin, Srbin, u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Plaškog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima HV-a i redarstvenim snagama. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je pripadnik III. korpusa paravojske tzv. RSK te bio sudionikom oružanih napada koji su lokalno nesrpsko stanovništvo protjerali.

VUKELIĆ, MILAN, (Rade), iz Janje Gore, općina Ogulin, Srbin, bio sudionikom brutalnog ubojstva i pljačke civilnih osoba hrvatske nacionalnosti u selu Saborskom tijekom 1992. god.

VUKMIROVIĆ, DUŠAN, (Jovica), zvani Duka, rođen 25.09.1965. god. u Svračkovom Selu, općina T. Korenica, Srbin, od 25. rujna 1992. god. pa nadalje u selu Jagodnje, općina Gospić, bio u pobunjeničkim četničkim redovima. Zadužio je minobacač te aktivno sudjelovao u akcijama protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, spriječavajući na taj način funkcioniranje hrvatske vlasti na ovom području.

VUKMIROVIĆ, MILAN, (Spaso), rođen 15.06.1935. god. u Šalamuniću, općina T. Korenica, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

VUKOVIĆ, DUŠAN, (Milorad), zvani Dule, rođen 4.10.1954. god. u Beogradu, prebivalište u Beogradu, Srbin, u veljači 1993. god. dobio mobilizacijski poziv i upućen u Bubanj Potok. Tu mu je rečeno da će ići na područje tzv. Krajine u Knin. Zadužio je naoružanje i opremu, te dobio iskaznicu organizacije “Štit” u Korenici. Iz Korenice je upućen na pobunjeničke položaje u Vrhovinama. Iz Srbije su krenuli kao “Vojska Jugoslavije”, odjeveni u smb-odore, a autobus u kojem su se vozili pripadao je JNA. Zapovjednik postrojbe u kojoj je ratovao protiv RH bio je pukovnik Vujinović. Kada je došlo do negodovanja, dobrovoljci iz Srbije su 13. ožujka 1993. god. odlučili otići u Srbiju. Među njima je bio i imenovani. Krenuli su i pogriješili pravac, tako da su ih uhitili pripadnici MUP-a RH na području Karlovca.

VUKOVIĆ, NIKOLA, (Đuro), rođen 23.10.1943. god. u Čepinskim Martincima, općina Osijek, prebivalište u Gibarcu, općina Šid (Srbija), Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio pobunjeničkim postrojbama (XV. ličkoj lakopješačkoj brigadi) na području općine T. Korenice. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije. Bio je na neprijateljskom položaju prema Bihaću gdje su držali stražu, a nakon toga je upućen na Zračnu luku u Željavi gdje je dočekao napad V. korpusa Armije BiH.

VUKOVOJAC, BOŠKO, (Čedo), rođen 7.01.1942. god. u Zalužnici, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a RH u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinama i Bjepolje (područje općine Otočca).

VUKSAN, STOJANKA, (Đuro), rođena 5.07.1953. god. u Starom Selu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srpkinja, državljanka RH, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

ŽAKULA, BUDO, (Nikola), zvani Buđa, rođen 21.04.1938. god. u Drenovom Klancu, Otočac, Srbin, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušli su u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Bebića, te su iz pješačkog naoružanja ubili Božu i Željka Babića te Ružu Jurković.

ŽAKULA, BOŽIDAR, (Budo), rođen 23.12.1968. god. u Otočcu, Srbin, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušli su u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Bebića, te su iz pješačkog naoružanja ubili Božu i Željka Babića te Ružu Jurković.

ŽAKULA, MILORAD, (Budo), rođen 5.06.1964. god. u Otočcu, Srbin, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušli su u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Bebića, te su iz pješačkog naoružanja ubili Božu i Željka Babića te Ružu Jurković.

ŽAKULA, NIKOLA, (Mile), rođen 2.01.1950. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, od srpnja 1991. do siječnja 1991. godine bio pripadnikom pobunjeničkih snaga. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetoviće, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama čineći miniranja na navedenim područjima. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

ŽEGARAC, MILAN, (Đuro), rođen 6.05.1946. god. u Glavcima, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana, Dabra, Zalužnice, Vrhovina i Bjepolja (područje općine Otočca).

ŽIGIĆ, MIĆO (Milan), rođen 10.05.1940. god. u Dugom Dolu, općina Otočac, prebivalište u Vrhovinama, općina Otočac, Srbin, u kolovozu 1991. god. zadužio naoružanje i opremu u Vrhovinama. Podjelu naoružanja vršili su Bogdan Srdić i Dane Radić, obojica članovi SDS-a. U rujnu 1991. god. u Vrhovinama su pobunjeni Srbi osnovali “Štab TO” u sastav kojega je ušao i imenovani. U “Štabu” je bio tri mjeseca, a kasnije postaje član “Vrhovljanske čete” i odlazi na pobunjenički položaj u Podum. Ponovno je mobiliziran prije oslobodilačke akcije HV-a “Medački džep” kada se nalazio na istom položaju s kojega je prebačen na Švrakin vrh. Na ovim položajima bio je sve do akcije HV-a “Oluje”. Za vrijeme akcije je krenuo prema Korenici, no uhitili su ga pripadnici HV-a.

ŽIVOTIĆ, JOVAN, (Dragovan), zvani Bađa, rođen 1.09.1959. god. u Beogradu, prebivalište u Beogradu (Srbija), Srbin, u veljači 1993. god. dobio mobilizacijski poziv i upućen je u Bubanj Potok. Tu mu je rečeno da će ići na područje tzv. Krajine. Zadužio je naoružanje (snajper i strojnicu) i sa skupinom dobrovoljaca prebačen u Korenicu. Dobio je dodatnu opremu u Korenici i upućen je na pobunjeničke položaje u Vrhovinama. U ožujku 1993. god. je trebao krenuti u Srbiju, pa je i pošao zajedno sa Slobodanom Markovićem i skupinom pobunjenika, ali ih je hrvatska policija uhitila u predgrađu Karlovca.

Tako postoji lista ratnih zločinaca za istočnu Slavoniju i Vukovar.
Pored vođa: Radića, Mrkšića i Šljivančanina, koji su doro poznati, postoji i lista za direktne izvršioce.

1.Ađić Miodrag,major JNA
2.Agić Mile,srbočetnik
3.Ajanović dejan,kapetan JNA
4.Alić Zijad,kapetan JNA
5.Amiđić Đuro(Marko)1938,predsjednik Prekog suda
6.Antić Vojo,JNA
7.Antonić Slobodan,potpukovnik JNA
8.Aranđelović Milivoje,1933,major JNA
9.Arsić Dragan(Milutin)srbočetnik
10.Avramović Mladen,kapetan JNA
11.Avramović Stanimir(Milan)1948.paravojni četnik
12.Avramović Stanimir(zvani Micko) ” ”
13.Babić Dragica,medicinska sestra VU – bolnice
14.Baketa Tomo,paravojni četnik
15.Bakić Mile,Velepromet,srbočetnik
16.Bakić Rade, ” ”
17.Basara Milan,major JNA
18.Be3kić Vladimir,logorski mučitelj,srbočetnik
19.Bijelić Mile(zvani Kapuljača).srbočetnik
20.Bingulac Branko,Velepromet, ”
21.Biočević Andrija,general major JNA,zapovjednik Novosadskog korpusa.
22.Blagojević Miroljub,major JNA
23.Bogdanović Stanko,srbočetnik. U njegovoj kući su B.Adžić,V.Šljivančanin i V.Šešelj su planirali napade na Vukovar
24.Bogdanović Zoran,poručnik JNA
25.Bogunović Boro,Negoslavci,srbočetnik
26.Bojković Slavko,vodnik JNA
27.Bojkovski Saša,kapetan JNA
28.Bonđulić Dragan, ” ”
29.Borčo Nakevo,potporučnik JNA
30.Borić Nikola,kapetan JNA
31.Borodski Nebojša,paravojni četnik
32.Borota Mile,srbočetnik
33.Borovac Dule,Velepromet,srbočetnik
34.Bor5ović Dušan,logorski mučitelj,srbočetnik
35.Borčeta Mirko,potporučnik JNA
36.Brušnjak Pero,poručnik JNA
37.Bukarica Dragan(zvani Žućo)srbočetnik
38.Bukarica Milan,srbočetnik
39.Bulić Miloš (marko),zvani Bulidža.To je bio najmonstruozniji zločinac u bolnici Vukovar, Veleprometu i Ovčari.
40.Bulić Željko,srbočetnik
41.Ciganović Miloš,srbočetnik
42.Ciganović Slobodan, ”
43.Ciganović Veljko, ”
44.Cvetinović Savo,kapetan JNA
45.Cvetković Aleksandar,major JNA
46.Cvijetičanin Cvijeto,major JNA-Velepromet
47.Cvijetičanin Nikola,srbočetnik-Velepromet
48.Cvijetić Nebojša,vodnik JNA
49.Čaušević Midhad,kapetan bojnog broda JRM
50.Čeh Dragan ,vodnik JNA

51.Čiča Mihajlo,srbočetnik,mučitelj u Veleprometu
52.Čujo Mile,srbočetnik,pričuvni sastav JNA
53.Čuić Slobodan,srbočetnik iz Borova Naselja
54.Ćovanj Slavko,srbočetnik
55.Ćujo Mićo,paravojničetnik
56.Ćuk Zdravko,srbočetnik
57.Ćučković Zoran,srbočetnik iz Borova naselja
58.Dabić Jovan,srbočetnik Vukovar i logorStaičevo
59.Dakić Savo,srbočetnik,Vukovar i svi logori
60.Davidović Đuro,poručnik koverte JRM
61.Dedović Mujo,kapetan JNA
62.Delić Drago,kapetan JNA
63.Delić Mićo,general major JNA
64.Derviš Bajro,JNA
65.Despotović Stevo,srbočetnik
66.Dević Slobodanka,zločinka nad ranjenicima bolnice
67.Dilibarić Milisav,major JNA
68.Dimitrov Cvetan,major JNA
69.Dimitrov Kirćo,kapetan JNA
70.Dimić Savo,Pričuvni sastav JNA,zločinac i mučitelj svih logora
71.Dimovski Dragan,JNA
72.Divljak Jadranko,poručnik JNA
73.Dobrilovgić Vedran,srbočetnik
74.Dokmanović Slavko(Stevan)1949.,srbočetnik
75.Drača Branko(Dušan)1957.,TO SAO
76.Dragaš Bajo,srbočetnik,pričuvni sastav JNA,zločinac i mučitelj u svim logorima
77.Dragosavac Jovan,pričuvni sastav JNA
78.Dragosavac Rade, ” ” ”
79.Dragosavac Saša,zločinac Veleprometa,prič.JNA
80.Đorđević Radoljub,major JNA
81.Đukić Ratko,kapetan fregate JRM
82.Đurić Željko,poručnik JNA
83.Đurišić Duško,pričuvni sastav JNA
84.Faca Michel,srbočetnik
85.Fener Josip,kapetan JNA
86.Filipović Đuro,srbočetnik
87.Filipović Mile, ”
88.Filipović Radojica,Poručnik JNA
89.Fot Darko(Ivan)1959.Hrvat,pričuvni sastav JNA, Zločinac sa Veleprometa
90.Fot Siniša,srbočetnik
91.Gavranović Ilija,srbočetnik
92.Gađo Vinko,(zvani Šteko),srbočetnik
93.Gojković Milan(Radovan)zvani Švabo 1946.zločinac Borova Naselja
94.Gojković Slobodan,pričuvni sastav JNA,zločinac iz logora Sremske Mitrovice
95.Grba Jovo,major JNA
96.Grba Slobodan,zastavnik JNA
97.Gročić Radoje,zastavnik JNA
98.Graošević Mikonja,kapetan JNA
99.Halikanović Mehmed,kapetan JNA
100.Hazbija Šaboti,kapetan JNA
101.Hodžić Elvir,potporučnik JNA
102.Hondo Hasan,kapetan JNA
103.Horvat Đorđe,kapetan JNA
104.Hurak Vlatko,kapetan JNA
105.Husnik Ivan(Milan),zvani Iko1961.
106.Ilić Bogdan,vodnik JNA
107.Ilić Đorđe,srbočetnik
108.Ilić Panto,srbočetnik
109.Ilić Slobodan,kapetan JNA
110.Ilić Tomislav,major JNA
111.Ivanov Darko,JNA
112.Ivanov Marijan,JNA
113.Ivanović Boro,potpukovnik JNA
114.Ivanović Milan,srbočetnik
115.Ivković Dušan,JNA
116.Ivković Rade,srbočetnik
117.Janjetović Mirko,pričuva JNA
118.Jakovljević Radivoje(zvaniFrižider), počinjitelj najokrutnijihn zločina
119.Janičijević Nikolaj,srbočetnik
120.Janković Dejan,kapetan JNA
121.Janković Milan,srbočetnik
122.Janković Miličko,kapetan JNA
123.Janković Perica,kapetan JNA
124.Jankulov Janko,major JNA
125.Janjanin Nebojša,srbočetnik,zločini i mučenja nad Hrvatskim gardistima u Vukovaru od 21.do 23. 11.91.god.
126.Jelić Mile,kapetan JNA
127.Jergić Živojin,zločinac i mučitelj iz Veleprometa
128.Jocić Cvijetan(Nikola)1949.Kopaonica(Orašje) Zločinac i mučitelj sa Ovčare.
129.Joka Slobodan,srbočet6nik,zločinac u svim logorima
130.Jokić Željko,zločinac sa Jakobovca
131.Joknić Velibor,kapetan JNA
132.Janjanin Gojko,srbočetnik
133.Janjanin Nebojša,srbočetnik
134.Jovanović Milovan(zvani Đoga),teški zločinac Vukovara i logora Srijemska Mitrovica,posebno okrutan.
135.Jovanović Zoran,pukovnik JNA
136.Jović Milorad,kapetan JNA
137.Jović Saša,vodnik JNA
138.Jukić Jadranko,poručnik JNA
139.Kabaši Sahib,kapetan JNA
140.Kablinović Vojo,kopetan JNA
141.Kačar Dragan,srbočetnik
142.Kalaba,pričuva JNA,posebno okrutan mučitelj u Vukovaru i svim logorima
143.Kalavić Branimir,major JNA
144.Kanas Ištvan,poručnik JNA
145.Kandić Zoran,major JNA
146.Karamana Antun,kapetan JNA
147.Karanović Zoran,kapetan JNA
148.Katalina Mihajlo,(Mićan)1947.pričuva JNA, zločinac sa Veleprometa
149.Katić Momčilo,major JNA
150.Kijanović Radojko,major JNA
151.Kiš Atila,kapetan JNA
152.Knežević Mile(Nikola)1946.policija SAO Krajine,zločini nad Hrvatskim vojnicima u svibnju 1992.god.
153.Koloviž Živko,poručnik JNA
154.Komazec Božo,četnik
155.Korđa Snježana,četnikuša,zločinka Veleprometa
156.Kosić Vladimir,pričuva JNA,zloč.s Veleprometa
157.Košutić Božidar,potpukovnik JNA
158.Kovačević Boro,zločinac 1991.i1992.
159.Kovačević Nikola,kapetan JNA
160.Kovačević Vlado,zvani Fjata,zloč.sVeleprometa
161.Kovović Živko,poručnik JNA
162.Kraguljac Marko,kapetan JNA,počinio zločine u Vukovaru i logoru Staičevo
163.Kraguljac Petar(Pero),zločinac s Veleprometa
164.Kraišnik Dane,kapetan JNA
165.Krivošija Slobodan,prič.JNA,zloč.sVeleprometa
166.Korša Vinko,vodnik JNA
167.Krstić Boro,prič.JNA,zločinac s Veleprometa
168.Krstić Radovan,glavni sudac u prijekom sudu, počinio zločine.
169.Krstić Saša,čet.zločinac iz log.Sr.Mitrovici
170.Krstić Zoran,zastavnik JNA
171.Krtinić Pero,kap.JNA,počinitelj zločina u Veleprometu.
172.Kuručić Branko,počinio zločine u Vukovaru i logoru Sr.Mitrovica
173.Kuprešak Zoran,vodnik JNA
174.Kuzmanović Boro,vojna policija JNA
175.Kuzmić Bogdan,pričuvni sastav JNA,počinitelj zločina u Vukovarskoj bolnici 18.11.1991.god.
176.Lakić Pajo ,č.
177.Lakić Predrag,č.
178.Lakić Željko,srbočetnik,počinio zločine nad zarobljenicima u Vukovaru i Negoslavci
179.Lančanin Goran,pričuva JNA
180.Lunčužanin Goran(Kamenko)1971.č.
181.Lunčužanin Milaqn(Kamenko)zapovjednik četničke postrojbe
182.Lapčević Dragan(Pero),zvani Lapac1958.počinio zločine u Vukovaru,Dalju i logoru Sr.Mitrovica
183.Latinović Boro,srbočetnik,počinio ratne zločine nad hrvatskim policajcima u Borovu Selu 02.05.91.,na Sajmištu 18.11.91.i Ovčari
184.Latinović Đuro(Miloš)1964. iz CazinaBiH, četnik
185.Lazarovski Ljupčo, kapetan JNA
186.Lelović Ljubinko, kapetan JNA
187.Leskovac Žarko, kapetan JNA, zločini u VU i Sr.Mitrovici
188.Loić Ranko,poručnik JNA
189.Lovčerić Ranko,vodnik JNA
190.Lovrić Ljubo,poručnik JNA
191.Lovrić Milan(Mile)1949.iz Rakovice,srbočetnik
192.Lukić Goran,počinio zločine u Vojarni Vukovar
193.Lukić Milenko,major JNA
194.Lukić Milenko,kap. JNA,zapovjednik topništva
195.Lukić Njegomir,JNA,zločinac s Veleprometa
196.Luković Aleksandar,kapetan JNA
197.Ljepojević Slavko,kapetan JNA
198.Lješković Obren,poručnik JNA
199.Ljubišić Mirko,srbočetnik,zloč.s Veleprometa
200.Macura Marko,pričuva JNA,počinio zločine u Vukovaru i Sr. Mitrovici
201.Macura Slavko, pričuva JNA.
202.Macut Đorđe, paravojni četnik, počinio zločine u Vukovaru i logorima: Staičevo, Srijemska Mitrovica i Niš.
203.Majher Stevo, pukovnik JNA.
204.Mandić Božo, srbočetnik.
205.Mandić Čedo, srbočetnik.
206.Marinković Mileta, kapetan fregate JRM.
207.Marković Milan, JNA, teški zločinac u : Vukovaru, Staičevu, Sr.Mitrovici i Nišu.
209.Marković Novica, kapetan JNA.
210.Marković Bojan, poručnik bojnog broda JRM.
211.Marković Života, potpukovnik JNA.
212.Matić Zoran, potporučnik JNA.
213.Mešić Suad, kapetan JNA.
214.Miatović Stanko, kapetan JNA.
215.Mioković Dragan, Pričuva JNA, zločinac sa Veleprometa.
216.Mikloš Janoš, potpukovnik JNA.
217.Miličević Dragoljub, pričuva JNA.
218.Miličević Ljuban, pričuva JNA.
219.Miličevič Milić, pričuva JNA.
220.Milošević Miloje, potpukovnik JNA.
221.Miljanović Bogdan, srbočetnik.
222.Miljanović Dragan, kapetan JNA.
223.Miljanović Nedeljko,pričuva JNA.
224.Miljanović Pero, srbočetnik.
225.Mirica Aziz, major JNA.
226.Mirosavljević Tihomir, zvani Tiho,srbočetnik.
227.Mitev Manojlo, major JNA.
228.Mitrović Vlado, major JNA.
229.Miščević Stevo, (majka Tea) 1935. , srbočetnik.
230.Mišić Đorđe, paravojni srbočetnik, zločinac sa Veleprometa.
231.Mišić Vojin, srbočetnik.
232.Mjedenjak Nikica, poručnik JNA.
233.Mladenović Dejan, potporučnik JNA.
234.Mrčela Tomislav, major JNA.
235Mrkšić Mile (Dragan) 1947. JNA.
236.Mudri Želimir, kap. I. kl. JNA, zločinac Vukovara i logora Sr.Mitrovice .
237.Muratović Safet, kapetan JNA.
238.Naglić Željko (Jozo) 1962. ,Hrvat , JNA.
239.Nedeljković Sreto, pričuva JNA.
240.Nedić Jovan, pričuva JNA.
241.Nestorović Slavoljub, potpukovnik JNA.
242.Nikolić Savo, potpukovnik JNA.
243.Nikšić Nikola, kapetan JNA.
244.Nišević Mladen, kapetan JNA.
245.Novaković Borivoj, poručnik JNA.
246.Novković Mirko, zvani Čapalo, četnički vojvoda počinitelj teških zločina u Veleprometu.
247. Novoselac Jovica, iz paravojne skupine.
248.Novović Branko, vodnik JNA.
249.Osmanović Edin, kapetan JNA.
250.Paić Marko, srbočetnik, počinitelj zločina u Vukovaru i Sr.Mitrovici.
251.Palibrka Dalibor , poručnik JNA.
252.Panić Radoslav, general-pukovnik JNA.
253.Paprić Stamenko, srbočetnik, činio zločine od 1991.-1994. god.
254.Pantić Stevo, paravojne grupe, posebno okrutan mučitelj, počinio ratne zločine nad Hrvatima u Borovu Naselju, i logorima: Begejci , Staičevo, Sr. Mitrovica od 21.11.91. do 22.05.92.
255.Paprić Milan, (Đuro)1953.,milicija SAO S.
256.Pavić Goran, paravojne grupe.
257.Pavković Mile, (Miloš) 1940. ,milicija SAO K.
258.Pavlović Goran,paravojne grupe, zločinac iz Sr.Mitrovice.
259.Pavlović Milutin, major JNA.
260.Pejčić Nedeljko, Kapetan JNA.
261.Pejić Ljubomir, potpukovnik JNA.
262.Penčarski Vlado, pričuva JNA, zločinac sa Veleprometa.
263.Petrinjac Predrag, pričuva JNA, zločinac sa Veleprometa.
264.Petrović Milorad, paravojne grupe, zločinac iz logora: Staičevo, Sr.Mitrovica i Niš.
265.Petrović Srečko , srbočetnik.
266.Petrović Veselin, pričuva JNA, zločinac iz logora: Staičevo,Sr.Mitrovica i Niš.
267.Petruševski Blagio, kapetan JNA.
268.Peša Stevan, paravojne grupe, zločinac u Borovu Naselju.
269.Pilipović Đuro, pričuva JNA.
270.Pjević Lazo, pričuva JNA.
271.Plavšić Mile, potpukovnik JNA.
272.Popara Gojko, poručnik JNA.
273.Popović Biljana, paravojne grupe, zločinka sa Veleprometa.
274.Popović Cvijo, kapetan JNA.
275.Popović ? , liječnik iz Vukovarske bolnice.
276.Popović Gojko, pričuva JNA, zločinac sa Veleprometa.
277.Popović Nikola, paravojne grupe.
278.Popović Rade, pričuva JNA.
279.Popović Smiljka, civilna zločinka sa Veleprometa.
280.Pošpiš Milan, paravojne grupe, u kući mu je boravio Vojislav Šešelj(onaj sada u Hagu).
281.Predojević Milan, načelnik VP JNA, počinio zločine u Vukovaru i Slankamenu.
282.Puzavac Mile, potpukovnik JNA.
283.Račić Hamdija, poručnik JNA.
284.Radić Miroslav, kapetan JNA, zapovijedao paravojnim jedinicama ‘Arkanovci’ i ‘Šešeljevci’ .
285.Radivoje(Milan),zvani Gurgula, paravojne grupe, počinio zločine u Borovu Selu i Tenji.
286.Radović Savo, srbočetnik.
287.Radović Dragan, ‘ .
288.Radović Josif , ‘ .
289.Radović Marijan , ‘ .
290.Radović Savo, ‘ .
291.Radović Svetislav, ‘ .
292.Radović Zoran, ‘ .
293.Raić Slobodan, ‘ .
294.Raišić Dragan, ‘ .
295.Raišić Đorđe, ‘ .
296.Raišić Pero, ‘ .
297.Rajković Radovan, ‘ .
298.Ražnjatović Željko(Veljko) 17.04.52. (zvani Arkan)
299.Reljina Vladimir, srbočetnik.
300.Ristić Milivoj, srbočetnik
301.Rkman Đuro.
302.Rodić Branko.
303.Rodić Ranko.
304.Roknić Ranko.
305.Rokvić Mišo.
306.SamarđijaMilan.
307.Samarđija Simo.
308.Savić Duška.
309.Savić Ivanka (Jovan) 1926.civil.
310.Savić Lazo.
311.Savić Miljenko.
312.Savić Zoran.
313.Savković Zoran.
314.Siljanovski Dragan.
315.Simeunović Zoran.
316.Simonovski Cane.
317.Simonovski Stojan.
318.Skundžić Mile.
319.Smiljanić Čedo.
320.Smiljanić Mirko.
321.Smiljanić Ostoja.
322.Sodar Đorđe.
323.Sopka Mihajlo.
324.Srbulović Zlatomir.
325.Srdić Nikola.
326.Sremac Slavoljub, odvjetnik koji je u logorima pisao optužnice logorašima i slao ih na Suđenje u Beograd.
327Stamenović zoran.
328.Stanković Inga (Mirko).
329.Stanković Jezdimir.
330.Stankopvić Lazo.
331.Stanković Mirko.
332.Stanković Zoran (Mirko) zvani Kesega, pored ostalog je izdvajao ljude za ubijanje u hangaru III. na Veleprometu..
333.Stefanović, zvani Miki.
334.Stefanović Zlatan, zvani Patak.
335.Stević Bor5ivoje.
336.Stiščević Radoslav.
337.Stišović Milinko.
338.Stojadinović Miodrag.
339.Stojanović Branko.
340.Stojanović Đoko.
341.Stojanović Milovan.
342.Stojanović Mirko.
343.Sudar Mićo.
344.Sušić Jovan.
345.Sušić Radoš.
346.Šabović Esad.
347.Šegrt Mirko.
348.Šerbić Stanimir.
349.Šišljagić Marko.
350.Šljivanćčanin Veselin

351.Šošić Krsto.
352.Štrbac Željko.
353.Šučula Mladen.
354.Šušić Željko.
355.Šušljik Aleksa.
356.Sušljik Dragan.
357.Tadić Novo.
358.Taso Enes.
359.Tekić Stevan.
360.Tešić Borivoje.
361.Tešićš Ranko.
362.Todić Željko.
363.Tomašević Čedomir.
364.Tomić Nada (Dušan) 27.08.55.
365.Torbica Milan.
366.Trifunovi8ć Aleksandar.
367.Trifunović Dušan.
368.Turk Ivica.
369.Turkalo Milan.
370.Uvodić Duško.
371.Uzelac Nikola.
372.Vrga Vlado.
373.Veselek Slavko.
374.Vasić Čedomir.
375.Vatraljev Milorad.
376.Velebit Petar.
377.Vidović Miodrag.
378.Vijug Slavko.
379.Vinčetić Milomir.
380.Vitrovitičan Ranko.
381.Vitas Slobodan.
382.Vladisavljević Saša.
383.Vladisavljević Stevan.
384.Vlaškalić Đorđe.
385.Vojnović Mirko.
386.Vojnović Nediljko.
387.Vojnović Nikola.
388.Vojnović Slobodan.
389.Vorkapić Predrag.
390.Vorkapić Rajko.
391.Vorkapić Ranko.
392.Vračar Mile.
393.Vračarić Zdravko.
394.Vračarić Željko.
395.Vučić Milorad.
396.Vuković Drago.
397.Vujanović Danilo.
398.Vujanović Stanko.
399.Vujović Miroljub.
400.Vukašin Branko.
401.Vuković Stanko.
402.Vuković Šime.
403.Zavisić Dane.
404.Zdjelar Dujo.
405.Zdrnja Milovan.
406.Zekanović Dušan.
407.Zekanović Goran.
408.Zirojević Zoran
409.Zlatar Miro.
410.Zlatar Vujo.
411.Zorić Dušan.
412.Zorić Stevan.
413.Zukanović Duško.
414.Ždraljević Božidar.
415.Žigić Dušan.
416.Žigić Nenad.
417.Žikić Hranislav.
418.Žubrecki Atila.
419.Žunjić Rade.

Lika

1.Grba Jovo iz Međaša.
2.Đaković Jovan(Ilija)14.01.41.
3.Dugandžija Jovan(Dušan)06.04.29.
4.Manojlović Jovo(Nikola)21.01.55.
5.Radaković Jovo(Miloša) 20.01.32.
6.Šorak Jovo(Mane)07.08.50.
7.Tatalović Jovo(Savo)07.10.58.
8.Životić Jovan(Dragan)01.09.59.

Ratni zločinci sela Dalj:

1.Adić Veso.
2.Batranović Sreto.
3.Borojević Milan.
4.Borojević Jovan.
5.Čalošević Dana (muž Dragoljub).
6.Čalošević Smilja, profesor.
7.Čalošević Đorđe3 (50).
8.Čurčić Jovan.
9.Čizmić Željko (57).
10.Damjanović Milan (44).
11.Sreto Mesar.
12.Denčić Vlastimir (61),Anton.
13. Dobrić Božidar (34),Nikola.
14.Dokić Dejan (73), Veselin.
15.Dragić Mladen (42), Stevo.
16.Dragić Nenad.
17.Dragić Stevan (Briga).
18.Đurić Pero (67), Milan.
19.Gajsović Branko.
20.Glodić Stevan.
21.Gavrilović Vaso (34), Stevan, profesor, predsjednik SDS.
22.Kajganić Pantelija.
23.Ilinčić Sreto.
24.Kecman Zoran (57), Stevo,iz Erduta.
25.Klaić Đorđe (34), Vaso, pljačkaš.
26.Lalić Đorđe.
27.Lalić Nikola.
28.LončarevićMilorad (54), Marko.
29.Mihajlović Boro (59), Vaso.
30.Milinković Borivoje (55),Ilija.
31.Milinković Georgije (49), Ilija.
32.Milinković Jovan (46), Ilija.
33.Kikanović Đorđe.
34.Lastavica Stevica.
35.Lončarević Marko.
36.Maqrkić Vladimir.
37.Mioković Lazo.
38.Milinković Đorđe.
39.Noda Jovan.
40.Novaković Mirjana , profesorica.
41.Ocić Časlav (45) ,Jovan iz Beograda.
42.Ocić Đorđe (Jovan).
43.Ocić Ozren (49).
44.Peciković Vladimir.
45.Prodanović Đuro.
46.Petrović Stevan.
47.Petrović Tihomir.
48.Prača Veso (55) , Milenko.
49.Puvača Bato.
50.Radovanović Borivoj. Radonjić Ljuba,profesorica.
51.Stojković Stanko (36) , Stevan.
52.Stričević Milorad (40), Dimitrije.
53.Trbić Nikola.
54.Trbić Dragoljub.
55.Utvić Ilija (44) , Lazar.
56.Vučinović Dragoljub.
57.Važić Đorđe (539 , Nikola.
58.Veljić Rajko.
59.Vidić Lazar (41) , Jovan.
60.Zarić Branislav.
61.Zelić Branislav (42), Slobodan.
62.Nedeeljko Pejić.
63.Marko Pejić (poginuo).
64.Savo Vilus.
65.Noda Jovan, mesar, vođa bande.
66.Bili Jovan, veterinar iz Osijeka (koljač) .
67.Nikola Lalić, vlasnik mesnice.
68.Đorđe Lalić, vlasnik mesnice.

Imena zločinaca,bandita, lopova, srbočetnika iz sela Berak:

1.Kvočka Žarko.
2.Macut Slobodan.
3.Martić Branko,zvani Pampur.
4.Đuro Krošnjar.
5.Dušan Janjanin.
6.Mile Janjanin.
7.Mirko Čanađija.
8.Mile Rušnov,zvani Vape.
9.Milorad Momić.
10.Živko Momić.
11.Ilija Vučetić.
12.Raqnko Mirilović.
13.Ilija mirilović.
14.Jovan Rkman,mlađi.
15.Nikola Vorkapić.
16.Mirko Vorkapić.
17.Đuro Dejanović.
18.Mihailo Eror.
19.Gojko Eror.
20.Živko Rakinić.
21.Veselin Rakinić.
22.Gojko Tepšić.
23.Marko Radulović.
24.Petar Kovačević,Pero.
25.Željko Perenčević.
26.Đuro Mutić.
27.Ilija Kovačević.
28.Veljko Grčić.
29.Ljubomir Martić.
30.Radoslav Jovanović.
31.Milislav Jovanović.
32.Rajko Asađan.
33.Macura Nenad.
34.Macura (Nenadov brat)
35.Slobodan Vučetić.
36.Milan Kovačević.
37.Đuro Krošnjar.
38.Željko Grubješić.
39.Neđo Bučan.
40.Dušan Poštić.
41.Petar Đukić.
42.Tihomir Pavković.
43.Đuro Kljaić.
44.Dane Đukić.
45.Stefan Pe3nčarski.
46.Jovo Radeka.
47.Eva Radeka.
48.Sreten Katić.
49.Vuletić Đorđe,zvani Đoko.
50.Mirko Čanađija.

Imena zločinaca iz sela Lovas :

1.Devetak Ljuban, glavni vođa zločinaca.
2.Devčić Milan, milicajac isto jedan od glavnih vođa.
3.Željko Brajković , zvani Kinez.
4.Željko Krnjaić.
5.Ilija Kresojević.
6.Obrad Tepavac.
7.Vorkapić Milorad.
8.Vorkapić Milan.
9.Trnda Milan.
10.Milenko Rudić.
11.Milan Radojčić.
12.Mirko Rudić.
13.Milorad Radojčić.
14.Zoran tepavac.
15.Radovan Tepavac.
16.Duško Grković.

OPTUZENICI ZA RATNE ZLOČINE U VUKOVARU:

Milan Stanković (1963.),
Živan Ćirić (1938.),
Joakim Bučko (1942.),
Slobodan Mišljenović (1940.),
Jaroslav Mudri (1969.),
Zdenko Magoč (1964.),
Dušan Mišljenović (1949.),
Darko Hudak (1974.)
Saša Hudak (1969.)
(koji se brane sa slobode uz izrečene mjere opreza – zabranu napuštanja boravišta i privremeno oduzimanje putnih isprava.)

Preostali optuženici:

prvooptuženi Jugoslav Mišljenović (1968.),
Dušan Stanković (1969.),
Petar Lenđer (1957.),
Zdravko Simić (1956.),
Mirko Ždinjak (1964.),
Dragan Ćirić (1969.),
Milan Bojanić (1959.),
Dragica Anđelić (1955.),
Aleksandar Anđelić (1946.),
Nikola Vlajnić (1970.),
Zlatan Nikolić (1955.),
Jovo Cico(a)(1962.),
Đuro Krošnjar (1958.),
Ljubica Anđelić (1955.),
Čedo Stanković (1936.),
Stanislav Simić (1970.),
Srđan Anđelić (1974.)
Janko Ljikara (1965.)

BOROVČANIN, Ljubomir (ime oca Milorad)
Datum rođenja: 27.02.60.Han Pijesak
Nadimak: Ljubiša

BOROVNICA,Goran (ime oca: Mladen)
Datum rođenja: 15.08.65.Kozarac, opština Prijedor
Nadimak: nepoznat

ĐORĐEVIĆ,Vlastimir
Rođen: 1948., Koznica, opština Vladičin Han
Nadimak: Rođa

HADŽIĆ, Goran (ime oca: Branko)
Datum rođenja: 07.09.58., Vinkovci, Croatia
Nalog izdat: 04.06.04.
Nadimak: nepoznat

JANKOVIĆ,Gojko (ime oca: Danilo)
Datum rođenja: 31.10.54.Trbušče, opština Foča
Nadimak: Hadžija

KARADŽIĆ,Radovan (ime oca: Vuk)
Datum rođenja: 19.06.45.Petnjica
Nadimak: Raša

LAZAREVIĆ,Vladimir
Datum rođenja: 23.03.49.Grnčar
Nadimak: nepoznat

LUKIĆ,Milan (ime oca: Mile)
Datum rođenja: 06.09.67.Rujište, opština Višegrad
Nadimak: nepoznat

LUKIĆ,Sredoje (ime oca: Đorđe)
Datum rođenja: 05.04.61.Rujište, opština Višegrad
Nadimak: nepoznat

LUKIĆ,Sreten
Datum rođenja: 28.03.55.Višegrad, Bosna i Hercegovina
Nadimak: nepoznat

MLADIĆ, Ratko (ime oca: Neđo)
Datum rođenja: 12.03.42.Božanovići
Nadimak: nepoznat

NIKOLIĆ,Drago (ime oca: Predrag)
Datum rođenja: 09.11.57.Brana Bačić, Bratunac
Nadimak: nepoznat

PANDUREVIĆ,Vinko (ime oca: Jovan)
Datum rođenja: 25.06.59.Jasik, opština Sokolac
Nadimak: nepoznat

PAVKOVIĆ,Nebojša (ime oca: Dragoslav)
Datum rođenja: 10.04.46., Senjski Rudnik, Srbija i Crna Gora
Nadimak: nepoznat

POPOVIĆ,Vujadin (ime oca: Vićentije)
Datum rođenja: 14.03.57., Popovići, Šekovići
Nadimak: nepoznat

TODOVIĆ,Savo (ime oca: Vladimir)
Datum rođenja: 11.12.52., Rijeka, opština Foča
Nadimak: nepoznat

ZELENOVIĆ,Dragan (ime oca: Bogdan)
Datum rođenja: 12.02.61., Foča
Nadimak: Zelja, Zeleni

ŽUPLJANIN,Stojan (ime oca:Aleksandar)
Datum rođenja: 22.09.51.Maslovare, Kotor Varoš
Nadimak: nepoznat

Logor Velepromet-Vukovar

U ovom konc.logoru je cca 800 zatočenika, a nestalo je cca 1200.
Logor je otvoren polovinom 9. mjeseca 1991., a zatvoren u 3. mjesecu 1992.
Zapovjednik logora: M. Cvjetičanin

Poznata imena mučitelja u logoru

1.Cvjetičanin Milovan – Komadant Logora
2.Bekić Vladimir
3.Jovica Radan – Jedan Od komadanata
4.Čedomir Sučević – Braco
5.Radivoj Jakovljević – Frižider
6.Inka Stanković
7.Milan Skendžić – Mićo
8.Mihajlo Katalina – Pahulj
9.M. Držajić
10.Nenad Žigić – Komadant
11.Dr, Milorad Marić
12.Zorić
13.Stanislav Avramović
14.Lazo Stanković
15.Jezdimir Stanković
16.Ilija Vojnović
17.Đoko Klipa
18.Bogdan Klipa
19.Zorica Eseš
20.Željko Karan
21.Boro Krstić
22.Boro Latinović
23.Rajko Latinović
24.Vladimir Mitrović
25.Slobodan Tišov
26.Đuka Kradijan
27.Ljubiša Stojanović – Ispitivać
28.Igor Jovanović
29.Đorđe Jovanović
30.Drago Crnogorac
31.Đuro Gvojić
32.Vlado Kovačević
33.Krsto Pavlović
34.Milica Gvojić
35.Krsto Pavlović
36.Đorđe Rajšić
37.Ivnka Savić
38.Mirko Stanković
39.Miloš Vojnović
40.Jovica Vojvodić
41.Dane Vojvodić
42.Miroslav Keravica
43.Dane Kovčin
44.Milan Milić – Komadant To
45.Vojnović Dragan
46.Vojnović Dragoljub
47. Dragan Jagetić
48. Branko Bingulac

Njima je oprošteno i neki od njih sudjeluju u kreiranju hrvatske politike !!!
Imena:

1. Drča Živko, sin Save… rođ. 08. 07. 1952.g. Vukšić, trenutno u bijegu….”. Redom: Ušljebrka Sava, Đurić Vukašin, Ušljebrka Sretko, Ćoso Borislav, Ćoso Nebojša, Graić Božidar, Graić Duško, Graić Ljubiša, Graić Miloš, Graić Milutin, Graić Nebojša, Graić Nikola (r. 1949.), Graić Nikola (1944.), Graić Petar, Graić Stanko, Graić Trifun, Gulić Todor, Ilić Milan, Ivanišević Mladen, Jokić Boško, Jokić Dušan, Jokić Milenko, Jokić Miloš (25. kolovoza, 1953.), Jokić Miloš (17. lipnja, 1953.), Jokić Momčilo, Končarević Dragan, Košević Dušan (1949.), Košević Dušan (1957.), Košević Duško, Košević Josif (zv. Pero”), Košević Nikola, Košević Simo, Košević Slavko, Košević Slobodan, Košević Vladimir, Košević Živko, Krekić Miloš, Kresović Aleksandar, Kresović Savo, Mijak Jovica, Mijak Nikola, Mijak Željko, Mimić Bogdan, Mimić Davor, Mimić Dragan, Mimić Dušan, Mimić Đorđe, Mimić Jovan, Mimić Miloš, Mimić Mirko, Mimić Mladen, Mimić Slavko, Mimić Stanko, Mimić Stevan, Mimić Zoran, Mimić, Željko, Radak Milenko, Radak Nenad, Radak Vojin, Rakić Aleksandar, Rakić Đorđe, Rakić Dragan, Rakić Dušan, Rakić Milan, Rakić Milenko, Rakić Miroslav, Rakić Neven, Rakić Nikica, Rakić Nikola, Rakić Petar, Rakić Srđa, Relić Dušan, Relić Jovo, Relić Rajko, Relić Saša, Relić Vukašin, Rnjak Boško, Rnjak Dragan, Rnjak Dragoslav (1962.), Rnjak Dragoslav (1967.),
Rnjak Dušan, Rnjak Duško (1953.), Rnjak Gojko, Rnjak Jete, Rnjak Jovica, Rnjak Ljubomir (Buco, 1966.), Rnjak Ljubomir (1937.), Rnjak Milan (1965.), Rnjak Milan (1971.), Rnjak Mirko, Rnjak Novica, Rnjak Slavko, Rnjak Vojislav, Rnjak Željko, Rstić Jovan, Rstić Milenko, Rstić Žarko, Savić Branko, Savić Dušan, Savić Gojko, Savić Jovo, Savić Milojko, Savić Mladen, Savić Petar, Savić Zdravko, Štulić Nikica, Štulić Slavko, Volarević Nikica, Vrcelj Boško, Vrcelj Božidar, Vrcelj Branko, Vrcelj Čedomir, Vrcelj Budimir, Vrcelj Dušan, Vrcelj Đuro, Vrcelj Marko (1953.), Vrcelj Marko (1950.), Vrcelj Milan, Vrcelj Milan, Vrcelj Mladen, Vrcelj Malden (“sin Čedomira, rođ. 2. I. 1968. g. u Benkovcu, s prebivalištem u BUKOVIĆU, trenutno u bijegu”), Vrcelj Momčilo (1944.), Vrcelj Momčilo (1961.), Vrcelj Petar, Vrcelj Predrag, Vrcelj Rajko, Vrcelj Slavko, Vrcelj Slobodan, Vrcelj Sretko (1956.), Vrcelj Sretko (1954.), Vrcelj Stevan, Vrcelj Zdravko, Vrcelj Zoran, Vrcelj Željko i Stjelja Branko. Većina je 1997. bila “u bijegu”, s upisanim “prebivalištem u Bukoviću”, a manji broj pripada Vukšiću, Žegaru, Bivčina selu, Benkovcu i Nuniću.

Navedena teroristička skupina velikosrba teretila se “da su; nakon što su tijekom 1991. g. prihvativši velikosrpsku ideju vojnog osvajanja dijela teritorija Republike Hrvatske i na tako osvojenom području stvaranja nove etnički čiste paradržavne tvorevine tzv. “krajine” i njenog pripajanja tzv. “velikoj srbiji”, zadužili oružje i uniforme i priključili se paravojnim postrojbama pobunjenih Srba.

Osumnjičeni za zločine počinjene u Vukovaru. Krivicu trebaju utvrditi istražni organi a presudu izreći nadležni sudovi.

A
Antić, Dragan (Dragutin)
Aleksa, Davor
Aleksa, Damir
Arsenić, Uroš
Arsenić, Ilinka
Arsić, Rajko
Amidžić, Grujo
Amidžić, Tatjana
Amidžić, Žarko
Avramović, Stanislav »Micko«
Antić, Vojo

B
Bogdanović, Boro
Bugarski, Žarko
Bekić Vojnović, Mara
Bekić, Vlado
Bakić, Rajko
Bakić, Mile
Bakić, Rade
Bakić, Pero
Barašin, Savo
Borovac, Dule
Babić, Dragica
Babić, Jovica
Babić, Slobodan
Babić, Milan
Bijelić, Dragica »Kapuljača«
Bijelić, Mile
Bingulac, Branko
Bingulac, Slavko
Bulić, Milan »Bulidža«
Banužić, Drago
Brakljač, Boško
Božičković, Rajko
Božičković, Stojan
Borota, Mile
Brković, Bogdan

C
Crevar, Marko
Curnić, Stevan »Cigo«
Cvjetičanin, Nikola
Cvjetičanin, Vaso
Crevar, Ljubomir

Č
Čeruvija, Branislav
Čeprnja, Marko
Čujo, Dušan
Čujo, Milan
Čuk, Zdravko
Čakić, Slobodan
Čučković, Zoran

D
Drača, Vojin
Drača, Marko
Drača, Zora
Drača, Miroljub
Dukić, Nikola
Dokmanović, Slavko
Dragosavac, Jovan
Dragosavac, Rade
Dabić, Jovan
Dušanović, Dušan

Đ
Đanković, Mirko
Đanković, Mićo
Đurišić, Duško

F
Fot, Darko
Filipović, Đuro

G
Gvojić, Gordana
Gazo, Vinko
Galović, Nikola
Galović, Ilija
Gajić, Ljubomir
Goreta, Tomo
Goreta, Ratomir »Ribar Rašo«
Gojković, Slobodan
Guja,
Gojković, Milan
Gvojić, Rade

H
Hadžić, Goran
Hadžić, dr. Mladen
Hladić, Goran

I
Ikač, Miki
Ivanović, Milan
Ivanović, Slobodan »Bobo«
Ilić, Dane
Ivanov, Marjan
Ivanov, Darko
Ivković, Rade

J
Jurišić, Slobodan Jakovljev, Milenko
Jeremić, Pero
Jakovljević, Radivoj »Frižider«
Jović, Cvijetin
Janjatović, Branka
Jovanović, Milovan »Džoga«
Jagnjetović, Mirko
Jergić, Živojin

K
Kraguljac, Pero i sin
Korda, Slađana
Krstić, Đoko
Krstić, Boro
Krstić, Savo
Krstić, Petar
Krstić, Đorđe
Kraguljac, Marko
Kovačević, Vlado »Fjato«
Kerić, Čedo
Klipa, Bogdan
Klipa, Goran
Klipa, Milan
Klaić, Stanka
Klaić, Ivica
Karan, Željko
Karan, Savka »Šaška«
Kovačević, Biserko (iz Sotina)
Komazec, Božo
Katić, Slobodan
Karan, Gordana
Kovačević, Darko »Drko«
Kuzmić, Bogdan
Košić, Vladimir
Kovačević, Đorđe
Kresojević, Jovica
Kunić, Mišo
Katalina, Mihajlo »Pahulj«
Kalentić, Đorđe
Krtinić, Pero i sin
Krivošija, Slobodan
Kovačević, Boro
Kujundžić, »Poštar«

L
Lukić, Goran
Lukić, Ljubica
Lukić, Jovica
Lukić, Pero
Lukić, Milan
Lukić, Njegomir
Lovrić, Mile (Milan ?)
Lovrić, Slobodan
Lakić, Sretenka
Lakić, Branko
Lakić, Siniša
Lančužanin »Kameni«
Latinović, Boro
Leskovac, Žarko
Lazić, Bogdan
Lazić, Milenko
Lakić, Željko
Latinović, Đuro

LJ
Ljubišić, Mirko

M
Marić, dr. Mićo
Marić, dr. Mica
Milovanović, Ljuban
Mekić, Pero
Mikić, Milan
Musić, Drago
Maksimović, Milan
Maksimović, Saša
Milić, Milan
Mitrić, Luka
Mišić, Đorđe
Mišić, Vojin
Miletić, Dane
Martić, Milorad
Mikša, Zlatko
Marčetić, Milan
Mrkobrada, Gojko
Mirčeta, Saša
Mijoković, Dragan
Miličević, Ljuban
Miličević, Milić
Miličević, Dragoljub »Baja«
Miljanović, Nedeljko
Marković, Milan
Miščević, Pajo
Miljanović, Bogdan

N
Novaković, Mirko
Nikolić, Stevo
Nikšić, Milan
Nedeljković, Sreto
Nikološki, Đorđe
Nedić, Jovan
Nedučić, Lazo

O
Oreščanin, Milan
Oreščanin, Ljuban
Oreščanin, Jovan

P
Popović, Smiljka
Popović, Gojko
Popović, Biljana
Popović, Rade »Krca«
Petrinjac, Predrag, »Peđa«
Pejić, Miroslav
Pero, Željko
Poštić, Mićo
Poštić, Nikola
Petković, Srećko
Penčarski, Vlado
Planinac, Golub
Petrović, Nenad
Pjević, Lazo (Lozo?)
Pilipović, Đuro
Pajić, Marko
Pošpić, Milan
Proća, Veso
Porić, Goran
Popović, Nikola

R
Ražnjatović, Željko »Arkan«
Rađenović, Dušan
Radan, Jovica
Rajšić, Đorđe
Rajšić, Dragan
Roknić, Ranko
Ristić, Đorđe
Rakić, Branko
Rušnov, Radenko
Radišić, Jovica
Rabat, Vaso
Rajalčić, Ivo
Roknić, Snežana
Ravlić, Siniša
Rokvić, Mišo
Rupić, Pero
Rupić, Vaso

S
Samardžija, Simo
Samardžija, Milan
Samardžija, Petar
Stanković, Mirko
Stanković, Zoran »Kesega«
Stanković, Veselinka, Inka
Stanković, Lazar
Stanković, Jezdimir
Suzić, Dušan
Savić, Lazo
Savić, Borivoje
Skendžić, Mićo
Suzić, Milorad
Sremac, Jurić Stanka
Stilin, Milan
Smilanić, Čedo
Smiljanić, Ostoja
Smiljanić, Rade
Smiljanić, Vojin
Smiljanić, Momčilo
Smiljanić, Boško
Suvjadžić, Marko
Solaković, Damir
Solaković, Željko
Sokolović, Nikola
Stević, Damir
Skorupan, Pero

Š
Šešelj, Vojislav
Šušljik, Dragan
Šušljik, Aleksa
Šušljik, Stanko
Škorić, Mile
Škorić, Mićo
Škorić, Pero
Škorić, Božo
Šerbić, Stanimir
Šimić, Zlatko
Štrbac, Željko
Šovanj, Slavko
Šoškočanin, Vukašin
Šoškočanin, Dušan
Šljivančanin, Veselin
Šević, Uroš

T
Torbica, Milan
Tomašević, Čedo
Tomanić, Boro
Tomanić, Živko
Tomanić, Savo
Tintor, Petar
Tošić, Branislav
Trkulja, Vinko
Trkulja, Bogoljub »Đoko«
Turukalo, Mile »Miki«

U
Uzunović, Dragan
Ugarak, Radovan
Ugljik, Nikola

V
Vaselek, Slavko »Komšo«
Vaselek, Vlado
Vojnović, Mirko »Čapalo«
Vojnović, Nebojša
Vojnović, Milan
Vojnović, Miloš
Vojnović, Ilija
Vojnović, Dragan
Vojnović, Slobodan
Vujović, Miroljub
Vukašin, Branko
Vijuk, Slavko
Vojvodić, Dane
Vojvodić, Jovica
Vujović, Luka
Vorkapić, Rade
Vorkapić, Ranko
Vorkapić, Dušan
Vlaškalić, Đorđe
Velebit, Petar »Peko«
Velebit, Slobodan
Veselinović, Slavko
Veselinović, Nikodim
Vlaškalić, Goran
Vujanić, Stanko
Verčević, Radivoj
Vladisavljević, Stevan
Vladisavljević, Saša »Beli«
Vučetić, Pero
Vugoša, Goran
Vekić, (radio u SUP-u)

Z
Zagrecki, Vlado
Zorić, Ljubiša
Zorić, Stevan
Zorić, Jadranka
Zorić, Nebojša
Zorić, Steva »Cevo«
Zuvanović, Boro
Zavišić, Dane
Zekanović, Dušan

Ž
Žigić, Nenad
Živanović, Dejan
Žigić, Dušan »Dule«

portal-croatorum.yzi.me

Add comment


Security code
Refresh

Translate

English French German Italian Portuguese Russian Spanish
DAN HRVATSKIH MUČENIKA 2014.

DHM 2014 170x240

20. MVMT D.T. - Gavran
Zadar, 03.05.2014.
 
 
17.04 OS GDP D.T. GAVRAN
ŠEPURINE

JavaScript is disabled!
To display this content, you need a JavaScript capable browser.

17.02 IN MEMORIAM
D.T. GAVRAN

JavaScript is disabled!
To display this content, you need a JavaScript capable browser.

VoxTv 29. 04 2014.
ŠEPURINE

JavaScript is disabled!
To display this content, you need a JavaScript capable browser.

► HODOČAŠĆE HBDR 2012.

''HRVATSKIM MUČENICIMA''

► Turnir DTG - 2013

PREDSJENIK TUĐMAN
OTVARA SG SOD
 
IZJAVA
GENERALA GOTOVINE O
OSNIVANJU SG SOD

► Wild Croatia

JavaScript is disabled!
To display this content, you need a JavaScript capable browser.

Hodnja-Šepurine

 
HUMANITARNI BOŽIĆNI
SAJAM 2012.

dobro_dosli_u_zemlju_ante_gotovine

Zadnji komentari

mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterToday11303
mod_vvisit_counterYesterday5978
mod_vvisit_counterThis week54762
mod_vvisit_counterLast week56479
mod_vvisit_counterThis month205235
mod_vvisit_counterLast month254996
mod_vvisit_counterAll days11352590

We have: 80 guests, 55 bots online
Your IP: 54.237.122.241
 , 
Today: Kol 30, 2014
hrvatski zavjetni kriz

 

 

JavaScript is disabled!
To display this content, you need a JavaScript capable browser.

U VIJEČNI SPOMEN

  • Damir Tomljanović - Gavran (18.04.1968. - 17.02.1994.)
  • Senad Župan (20.10.1972. - 04.08.1995.)
  • Nikola Prolić (05.04.1972. - 11.02.2001.)
  • Željko Both (04.05.1973. - 17.01.2007.)
  • Miroslav Baljak (16.07.1968. - 06.11.2011.)
  • Nediljko (Nedo) Vegar (21.06.1952. - 07.02.2014.)

► U SJEĆANJE NA RATNIKA

► SVEČANO IMENOVANJE

TRG

DAMIRA TOMLJANOVIĆA GAVRANA U ZADRU

JavaScript is disabled!
To display this content, you need a JavaScript capable browser.

Preporučujemo

01_tigar_90_91_rakitje

02_urv_1gbr_tigrovi

urv_2gbr

02_uv_3gbr_kune

03_uv_zng_4brigada

5_gbr

04_u7gbr_puma

urv_9gbr_vukovi

uspdr

---------------------------------------------

ui dtg zd logo web

---------------------------------------------

banner_gavran

Preuzmite naš banner

---------------------------------------------